Hoće li SAD poslati specijalnog izaslanika na Balkan?

NFCA, zajedno sa hrvatskim stranačkim liderima u američkom Senatu i Kući predstavnika SAD-a, inicirala rezoluciju o BiH (AP)

Piše: Harun Cero

Američka kongreskinja iz Kalifornije Janice Hahn je prije nekoliko dana tamošenjem Kongresu predala prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini u kojem se predlaže slanje specijalnog američkog izaslanika na Balkan.

Ova vijest je zaintrigirala medije u regiji, pa su se iz prijedloga rezolucije izrodile ‘bombastične najave’.

Mediji su najavili da američki predsjednik Barack Obama na Balkan šalje ‘svog čovjeka’ koji će biti njegove ‘oči i uši’ i koji će nadgledati političke procese u regiji.

Činjenica je da je Američkom kongresu samo predat prijedlog rezolucije, a do ostvarivanja tačaka te rezolucije još je dug put jer sada tek slijedi prikupljanje potpisa onih zakonodavaca koji je podržavaju.

Ako se skupi dovoljan broj potpisa onda taj prijedlog ide na glasanje u Kongresni odbor za vanjsku politiku SAD-a.

Novi paragraf

Rezolucijom se, osim slanja američkog izaslanika za Balkan, također poziva na provođenje reformi u oba bh. entiteta, daje se podrška jednistvenoj BiH i poziva se na veću zaštitu Hrvata u toj državi.

Treći prijedlog rezolucije

Al Jazeerin Ivica Puljić je nedavno javio da je ovo je treći put da se isti prijedlog rezolucije plasira u Zastupnički dom SAD-a. Prethodna dva pokušaja nisu uspjela.

U maju 2013.godine, tadašnji senator s Aljaske Mark Begich, predložio je isti tekst rezolucije koja nije dobila nijednog koosponzora, pa je sve ubrzo zaboravljeno.

Onda je u sedmom mjesecu prošle godine Janice Hahn, demokratska kongreskinja iz Kalifornije, aktivirala potpuno isti prijedlog rezolucije, javio je Puljić.

Dobila je samo dva koosponzora, pa je i to palo u zaborav.

Sve do  9. oktobra ove godine kada je ponovno kongreskinja Hahn isti taj tekst stavila na razmatranje. 

Al Jazeera je pisala o tome da je ovo treći put da se američkom kongresu predlaže ista rezolucija i da je do sada odbijana, odnosno da nije imala dovoljno zakonodavaca koji je podržavaju, te da je rezoluciju, navodno, inicirala Nacionalna Federacije američkih Hrvata (NFCA).

Direktor za odnose s javnošću te organizacije Joe Foley nam je potvrdio da su oni inicirali rezoluciju, zajedno sa hrvatskim stranačkim liderima u američkom Senatu i Kući predstavnika Sjedinjenih Američkih Država.

“Nova rezolucija o Balkanu je slična onoj prethodnoj koju je predložio bivši senator Aljaske Mark Begich i kongreskinja Hahn, ali nije ista. H. Res. 477 ima novi paragraf na stranici četiri u vezi sa Uredom viskog predstavnika u BiH (OHR). Osim što bi izaslasnik morao sarađivati sa Evropskom unijom, NATO-om i političarima u BiH, on bi morao također biti u stalnoj vezi sa OHR-om “, istakao je on.

Ipak, važna tačka rezolucije je svakako i pitanje Hrvata u BiH.

Napominje se da je u toj zemlji prije rata živjelo 820.000 Hrvata, a da ih je sada 460.000, te da se negativni demografski trendovi ne smiju odraziti na ustavna prava te grupe ljudi.

Politički analitičar Adis Merdžanović, istraživač na Univerzitetu Oxford u Velikoj Britaniji, kaže da se rezolucija o BiH treba posmatrati kroz dva aspekta.

“Sjedinjene Američke Države mogu poslati specijalnog izaslanika za Balkan i bez ove rezolucije. Pitanje je samo političke volje. Naravno, ako ova rezolucija prođe, onda bi predsjednik SAD-a bio prinuđen da to uradi“, tvrdi Merdžanović.

Na pitanje da li su Sjedinjene Države ‘izgubile kompas’ što se tiče Balkana i BiH, on je istakao da ta SAD dobro zna šta želi na tom području.

Smatra da je američka politika prema BiH uvijek bila jasna i da se svodi na nekoliko temeljnih principa, a to se može vidjeti i u zadnjem prijedlogu rezolucije.

“Osiguravanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, održavanje stabilnosti u regiji, reforma Daytonskog sporazuma i Euro-Atlantska integracije Bosne i Hercegovine. Ti ciljevi jos uvjek važe i kompas pokazuje još uvjek u isti smjer“, smatra on.

Međutim, smatra Merdžanović, promijenila se strategija kojom se BiH treba podržati da dođe do tih ciljeva.

On tvrdi da problem leži u tome što su Sjedinjene Države od 2006./2007 godine svoj angažman pomjerile na druga žarišta u svijetu.

“Situacija u BiH jednostavno više nije bila aktuelna i problemi sa kojima se ta država suočava se nisu više tretirali kao toliko opasni da bi predstavljali prioritete vanjske politike SAD-a. Iz tog razloga su se Sjedinjene Države manje-više povukle i prepustile integraciju BiH u Euro-Atlantske institucije kao i opštu stabilizaciju regije Evropskoj Uniji“, ističe.

Promjena strategije SAD-a

Nažalost, mišljenja je Merdžanović, Evropska Unija je u isto vrijeme smanjila svoj angažman u BiH i pratila strategiju administrativno-tehničke integracije, dok su pritisci na političke elite postajali sve slabiji.

Tvrdi da se to vidi na primjeru neimplementacija presude Sejdić-Finci.

“To je dozvolilo domaćim elitama da provode istu politiku koju su uvijek provodili, a domaći angažman za reforme je ostao samo deklarativan“.

On smatra da je iz tog razloga ideja specijalnog izaslanika za Balkan veoma dobra jer bi pokazala promjenu strategije SAD-a prema BiH.

“Pokazala bi obnavljanje interesa za dešavanja u BiH i povećanje kontrole međunarodne zajednice nad domaćim elitama“.

Analitičar sa Oxforda je zaključio da ostaje pitanje šta bi taj izaslanik tačno trebao da radi.

“Ako je njegov mandat samo da napravi izvještaj, rezultati će biti veoma skromni jer su problemi BiH suviše poznati, kao i potrebni koraci međunarodne zajednice – pogotov SAD-a i EU-a“, zaključio je Adis Merdžanović i dodao da je, kada je bio nekoliko mjeseci u Washingtonu, konstatovo da je intresovanje za BiH u toj državi malo.

Izvor: Al Jazeera