Životinje koje ostaju samo na denaru

Životinje prikazane na makedonskim kovanicama su se pokazale otporne na čovjekove aktivnosti nekoliko milenija (Al Jazeera)

Piše: Daniel Evrosimoski

Na kovanicama od jedan, dva i pet makedonskih denara nalaze se slike šarplaninca, ohridske pastrmke i risa. Ove životinje nisu slučajno odabrane za simbole makedonske valute. Specifične su za Makedoniju i nacionalni su ponos.

Mihajlo Krstevski 45 godina čuva šarplanince, a i oni čuvaju njega. Govori o njima kao o dijelu porodice. Međutim, kaže kako je njihovo mjesto u planini, među ovcama.

„Osnovna odlika šarplaninca je to što je genetski predodređen za čuvanje. On je po prirodi miroljubiv, ali po potrebi je agresivan i oštar. Zna šta čuva i od koga čuva. U urbanoj sredini taj instinkt se smanjuje. Ja sam dao puno šarplaninaca u planinske farme i tamo im se instinkt polako vraća i obavljaju svoju dužnost“, kaže on.

Kao član Kinološkog saveza i kluba „Šarplaninac“, Krstevski se zalaže za vraćanje šarplaninaca u prirodu.

Slavčo Hristovski

On ističe izuzetnu biološku raznovrsnost Makedonije, ali kaže kako su neke vrste već nestale iz zemlje.

Balkanski ris je u najvećoj opasnosti, dok za šarplaninca stvari izgledaju malo bolje. Vrste koje su endemske i žive samo na jednom mjestu su uvjek ugrožene. Hristovski upozorava da bi mogle nestati ohridska pastrmka i ostale životinjske i biljne vrste koje žive jedino u Ohridskom jezeru ukoliko se naruši njihov ekosistem. Zbog intenzivne građevinske aktivnosti u tom regionu, smatra se da su neke vrste već istrebljene. Pritisak koji se vrši na prirodu na određenim mjestima je nevjerovatan, kaže profesor.

„Mislim da je Makedonija u fazi buđenja i to daje nadu. Potreba da se zaštiti ono što je lijepo i vrijedno postoji. Taj građanski pritisak poslije se prenosi na općinske vlasti ili nadležna ministarstva. Mislim da je to pravi način, zato što se do sada pokazalo da nadležni rijetko preuzimaju aktivnosti ukoliko baš ne moraju “, kaže Hristovski.

Ove životinje su se pokazale otporne na čovjekove aktivnosti nekoliko milenija. Svi sugovornici ističu ljudsku svijest kao glavni faktor u rješenju ovog problema, dok je ekologija uvijek negdje na kraju prioriteta vlasti.

Ukoliko se drastično ne promijeni odnos prema ovim životinjama, mogu se ostvariti i najcrnje prognoze – da nastave postojati samo na makedonskim kovanicama. A njihova zaštita ne treba da bude pitanje izbora – glava ili pismo.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Nedavno je skupina američkih znanstvenika sa prestižnih sveučilišta priopćila da se svijet nalazi na ivici šestog masovnog izumiranja vrsta, a životinjske vrste nestaju 100 puta brže nego u prethodnim. Kako se navodi, ovakve stope izumiranja vrsta nisu viđene od posljednje ere dinosaura prije nekih 66 miliona godina.   Kakvo je stanje u zemljama regije, koje […]

Published On 21 Sep 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO