Zagreb guše divlja odlagališta otpada

Piše: Tomislav Šoštarić

Zagreb već dulje vrijeme muku muči s divljim odlagalištima otpada, čiji je broj u 2014. godini, prema podacima udruge Zelena akcija, narastao na više od 400.

Problem je, kaže Marko Košak iz Zelene akcije, što je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, zbog obveza preuzetih ulaskom u EU, u listopadu 2013. izdalo zabranu odlaganja svih vrsta otpada osim miješanog komunalnog na zagrebačko odlagalište Jakuševac.

Time je onemogućeno odlaganje krupnog otpada na odlagalište, koji se ranije prikupljao dvaput godišnje i odvozio. Sada građani glomazni otpad odlažu gdje stignu.

Niču nova divlja odlagališta

Taj se otpad, kaže Košak, nekoliko mjeseci nakon zabrane ilegalno odlagao na Jakuševac, a nakon nove zabrane gradska je vlast zbrinjavanje otpada, objašnjava Košak, prepustila tvrtki CE-ZA-R.

“Nakon optužnice o namještanju posla, CE-ZA-R prestaje zbrinjavati glomazni otpad te ga grad skladišti u reciklažnim dvorištima diljem grada. Skromni kapaciteti reciklažnih dvorišta ubrzo su se popunili te su diljem Grada počela nicati divlja odlagališta glomaznog otpada”, objašnjava Košak.

Uklonjeno 6.500 tona otpada

U 2014. godini u Zagrebačkom holdingu su zaprimili 2.415 naloga Komunalnog redarstva Grada Zagreba za uklanjanje tzv. divljih odlagališta.

Sanirano je 2.145 lokacija, u količini od 6.500 tona ili 30.000 kubnih metara otpada, a za privremeno odlaganje osigurano je skladište u sklopu Zagrebačkog holdinga d.o.o. podružnice “Robni terminali Zagreb”.

Nakon toga gradska je vlast raspisala javni natječaj za zbrinjavanje tog otpada, no problem je u međuvremenu još više eskalirao.

“Gradska je vlast u nedostatku kvalitetnih rješenja panično izdala dozvolu za skladištenje tog otpada Robnim terminalima na Jankomiru. Međutim, taj prostor ni približno nije dovoljan za sav glomazni otpad tako da problem i dalje eskalira. Niču nova divlja odlagališta, pogotovo na lokacijama izvan užeg gradskog centra”, kaže Košak.

Neodgovorno ponašanje

U Zagrebačkom holdingu, pak, tvrde da je u cilju poboljšanja skupljanja i odvoza krupnog otpada te u skladu sa zakonskim propisima, njihova podružnica “Čistoća” uvela sustav odvoza krupnog otpada na zahtjev građana, koji se, kako kažu, djelotvorno provodi u praksi. 

“Međutim unatoč tome, veliki broj građana svoj glomazni otpad u posljednjih šest mjeseci  sustavno i krajnje neodgovorno odlaže na gradskim ulicama i drugim javnim i prometnim površinama stvarajući time na stotine divljih odlagališta otpada”, kažu u Holdingu.   

Ističu kako Grad Zagreb, “Zagrebački holding d.o.o.” i “Čistoća”, uz čišćenje nastalih divljih odlagališta,  ulažu velike napore kako bi postupno smanjili problem. 

No, kako su količine otpada iznimno velike, u postupku je osiguravanje dodatnog skladišnog prostora, a traže se, kažu u Holdingu, i druga odgovarajuća rješenja za cjelovito rješavanje problema zbrinjavanja glomaznog, kao i drugih vrsta otpada.   

“Međutim, ona zahtijevaju određene procedure u kontekstu zakonskih propisa, kao i vrijeme za njihovu provedbu”, navode.

No, u “Zelenoj akciji” kažu da, iako gradska vlast krivicu za nastali problem prebacuje na neodgovorne građane s nedovoljno razvijenom ekološkom sviješću, to i nije baš tako.

Prema njihovom mišljenju, konstatno zanemarivanje sustava od strane gradskih vlasti i donošenje odluka koje su, kao kaže Košak, katastrofalne za sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu, glavni su krivci za nefunkcionalnost.

“To dokazuje i podatak da se sustavom zelenih otoka i reciklažnih dvorišta u Zagrebu prikupi samo 1,6 posto ukupne količine otpada. Kada se tome priroda industrijski odvojen otpad, dolazi se do 25 posto odvojenog skupljanja otpada, što znači da se Zakonom propisan postotak od najmanje 50 posto izdvajanja do 2020. godine predviđenom infrastrukturom na zelenim otocima nikako neće moći ispuniti”, kaže Košask.

Smatra da je kao temelj sustava potrebno definirati odvojeno prikupljanje otpada po principu ‘od vrata do vrata’, što znači opskrbu građana kantama za odvojeno prikupljanje otpada na licu mjesta i čipiranim vrećicama.

Sustav odgovornosti

Opskrbom građana infrastrukturom postupno bi se težilo smanjenju neefikasnih zelenih otoka udaljenih od kućanstava i uvođenju sustava individualne odgovornosti na temelju kojeg bi svaki pojedinac bio odgovoran za količinu otpada koju bi proizveo što bi, kaže Košak, imalo pozitivne efekte na smanjenje količine i povećanje odvajanja otpada. 

“Na taj način bi se uveo sustav kontrole koji bi omogućio građanima da sami formiraju svoje mjesečne račune na način da oni koji odvajaju otpad te posljedično imaju manje miješanog otpada, shodno tome imaju i niže račune”.

Osim toga, potrebno je definirati i obvezu Grada koja se tiče osiguravanja izgradnje sortirnice i nove kompostane, kako bi se prikupljeni otpad zbrinuo na propisan način.

Upravo zanemarivanje prioritetnih koraka u gospodarenju otpadom, u koje spada i uređenje sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja glomaznog otpada, ističe Košak, rezultira problemima poput ovog koji trenutno postoji u Zagrebu.

Odvojeno skupljanje i recikliranje

Smatra da su divlja odlagališta jedan u nizu dokaza neučinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu, koji se zanemaruje te se već desetljećima podilazi sporadičnim i zastarjelim rješenjima.

“Takav pristup gradska vlast imala je i nedavno kada je usvojila Plan gospodarenja otpadom u potpunosti ignorirajući argumentirane primjedbe koje su poslali stručnjaci, udruge i građani kako bi naglasili da Plan koji se bavi samo financijski, zdravstveno i okolišno štetnim spaljivanjem otpada neće unaprijediti sustav gospodarenja otpadom”, kaže Košak.

A takvoj praksi, smatraju u “Zelenoj akciji”, treba stati na kraj izmjenom Plana gospodarenja. To znači, objašnjava, da treba kvalitetnim mjerama unaprijediti sustav prevencije nastanka, ponovne uporabe, odvojenog skupljanja i recikliranja otpada.

No, nije samo Zagreb problem. Kako kaže Košak, ni situacija u mnogim drugim gradovima nije mnogo bolja jer sustavi također ne funkcioniraju.

Novčane kazne kao lekcija

I bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, Mirela Holy, ističe da u cijeloj Hrvatskoj iz niza razloga postoji velik broj ilegalnih odlagališta.

Princip ‘od vrata do vrata’

Sustavom odvojenog prikupljanja otpada po principu ‘od vrata do vrata’, smatra Košak, u vrlo kratkom roku je moguće povratiti uložena sredstva i dostići visok stupanj primarne reciklaže, čime se štede resursi i omogućava otvaranje novih radnih mjesta, što je dokazano, tvrdi, na nizu svjetskih gradova višestruko većih od Zagreba.

“U pojedinim situacijama do nastanka ilegalnih deponija dolazi zbog nepostojanja kapaciteta za odlaganje i odvoz otpada u blizini tih lokacija, u nekim situacijama ilegalni deponiji nastajali su na lokacijama na kojima se ilegalno odlagao građevinski otpad čiji se odvoz do prije dvije godine u Zagrebu naplaćivao po prilično skupoj cijeni”, navodi Holy.

Komunalna inspekcija, odnosno komunalni redari, zaduženi su za prijavljivanje i saniranje takvih lokacija. No, problem je, objašnjava Holy, što redari nemaju ovlasti naplaćivati financijske kazne na mjestu događaja, što u velikoj mjeri smanjuje oštricu represije koja je, kaže Holy, često najbolja prevencija novih prekršaja.

“Kao ministrica sam predlagala da se promijene zakoni o komunalnom redarstvu kako bi im se dalo daleko veće ovlasti i mogućnost naplate mandatnih kazni na samom mjestu događaja. Dakle, nema pozitivnih pomaka ukoliko se ne osnaže instrumenti represije, a nažalost, mnogi ne nauče lekciju dok ne budu kažnjeni novčanim kaznama”.

Holy: Odgovornost i na Vladi

Što se Zagreba tiče, Holy tvrdi da odgovornost nije samo na Gradu, već i na Vladi, koja nije osigurala mehanizme za učinkovito kažnjavanje ovakvih prekršaja. 

Hrvatska, naime, ima prijelazne rokove u kojima mora ispuniti obaveze iz EU otpadnih direktiva o odlagalištima – do 2018. godine, po Direktivi o odlagalištima, moraju se sanirati svi deponiji  i uvesti integrirani sustav gospodarenja otpadom. 

“To znači da Hrvatska poslije toga više neće moći odlagati neobrađeni otpad na deponije ili će u suprotnom plaćati kazne. Neće biti lako postići taj cilj u tako kratko vrijeme pa će Hrvatska, vjerojatno, plaćati penale zbog neispunjavanja ciljeva iz ove direktive”, zaključuje Holy.

Izvor: Al Jazeera