Državni udar na univerzitetsku autonomiju

Makedonski studenti više puta su izašli na ulice, protiveći se reformi obrazovanja (Al Jazeera)

Piše: Sefer Tahiri

Subota, tri sata poslije ponoći. U makedonskom Sobranju, Komisija za obrazovanje usvaja amandmane kontroverznog Zakona o visokom obrazovanju. Protivnici zakona ironizirali su postupke vlasti, podsjećajući da noć nije vrijeme za donošenje zakona, dok su drugi kritizirali premijera i vladajuću koaliciju da je vrlo doslovno shvatio svoj moto da Vlada radi 24/7 ili 24 sata sedam dana u sedmici.

Predložene promjene zakona nisu podijelile samo političke stranke, već i studente i profesore. Osnovani su Studentski plenum i Profesorski plenum, koji su se argumentirano suprotstavili promjenama.

No, kao i u mnogim drugim situacijama, za svaku akciju Vlada je uzvratila reakcijom. Osnovala je Kontrastudentski plenum, a nakon nekoliko dana pojavila se i neformalna grupa – Kontraprofesorski plenum.

Članovi plenuma tvrde da izmjenama Vlada želi uspostaviti kontrolu u visokom obrazovanju, dok su članovi kontraplenuma podržavali promjene, objašnjavajući ih kroz niz prizmi promjena za povećanje kvalitete obrazovanja.

Naime, putem predloženih izmjena, Vlada preko Ministarstva obrazovanja i nauke, kojim upravlja Abdilaqim Ademi, kao kadar albanske DUI, pokušava uvesti raritetnu promjenu, koja, prema tvrdnjama članova plenuma ne postoji niti u jednoj evropskoj ili drugoj demokratskoj zemlji u svijetu – Vlada predlaže državni ispit!

Zatvorske kazne

Novi zakon predviđa da se radi provjere stručne osposobljenosti učenika za samostalnu primjenu znanja, sposobnosti i vještina, tokom studija i na kraju završne godine organizira stručni ispit za studente upisane u prvom, odnosno drugom ciklusu.

Zakon navodi da “državni ispit student polaže nakon druge godine studija, ali može i ranije, ako je student položio najmanje 50 posto od ukupnog broja predmeta i na kraju završne godine studija, prije odbrane diplomskog rada”.

Makedonija uvodi još jedan raritet. Predviđa se zatvorska kazna za profesore koji budu kršili zakon.

“Kaznom zatvora od jedne do tri godine bit će kažnjena odgovorna osoba visokobrazovne institucije, koja će omogućiti studentu da polaže polovinu ispita iz treće godine studija ili upis u četvrtu školsku godinu bez položenog državnog ispita ili izdati diplomu studentu koji nije položio stručni ispit”, navodi se u zakonu.

Gordana Siljanovska, profesorica na Pravnom fakultetu u Skoplju, u obraćanju Parlamentu istakla je da zakon ima odrednice koje su ne samo nepoznate u usporednom pravu o visokom obrazovanju, već i u historiji.

“Odgovorno tvrdim da se u zakonu prvi put određuje kazna pritvora. Toga nije bilo ni kada su se formirali univerziteti. Ne mogu ne spomenuti da je na sudu u Strasbourgu već u toku nekoliko postupaka zbog narušavanja privatnosti, a polaganje državnog ispita je javno. Ne možemo napraviti ‘reality show’ od ispita. Ne možete slikati studente dok polažu ispit. Ne! Za to je potrebna dozvola”, kaže Siljanovska.

U okviru promjene zakona predviđaju se znatno stroži kriteriji odabira u nastavna zvanja, te se pruža mogućnost da rektor, dekan fakulteta ili direktor istraživačkog instituta bude strani državljanin.

‘Politizacija univerziteta’

Hasan Jashari je bivši zamjenik ministra obrazovanja i profesor na Univerzitetu Jugoistočne Evrope. Kaže da se, uprkos činjenici da je Ustavom garantirana autonomija univerziteta, predloženim izmjenama ona dovodi u pitanje.

Po njemu, promjene su u suprotnosti sa evropskim standardima, prema kojima kvalitet počinje od učenika i njihovog ocjenivanja, preko nastavnika i odgojno-naučnog procesa i, na kraju, resursa. Na taj način, reforme ne treba provoditi u skladu sa logikom vlasti, od vrha ka dnu.

“Kad su studenti i većina nastavnika demonstrirali na različite načine kako bi zaštitili akademsku slobodu i univerzitet od vanjskog testiranja, onda je postalo jasno da nešto nije u redu u djelovanju Vlade pri donošenju ovog zakona. Čini se da politika preko zakonodavne promjene želi ostvariti ulazak na univerzitet i staviti ih pod kontrolu. Pitanje je da li će se inspektori u prosvjeti baviti akademskim pitanjima i visokim novčanim kaznama osigurati kvalitet. To je nemoguće i vrlo uznemirujuće. To je politizacija akademije”, izjavio je Jashari.

Grupa profesora koja podržava Vladinu reformu obrazovanja naglasila je da je autonomija univerziteta uvijek bila i mora ostati usko povezana sa načelom javne odgovornosti univerziteta u smislu zaštite i razvoja društva i države.

“Ne smijemo skrivati da se suština moderne rasprave o autonomiji univerziteta i akademske slobode vrti oko pitanja novih oblika odgovornosti koja univerziteti imaju prema državi i društvu, kao i posebne odgovornosti prema korisnicima univerzitetskih usluga”, izjavljuju profesori koji su sinhronizirani s Vladom u pogledu autonomije univerziteta.

Iza odluke Vlade za održavanje državnog ispita stale su i studentske organizacije na državnim univerzitetima, dok je rektor Državnog univerziteta u Tetovu, iako je u početku bio protiv zakona, promijenio svoju poziciju i sada podržava državni ispit, koji se popularno u Makedoniji naziva eksterni ispit, kao što je slučaj u osnovnom i srednjem obrazovanju.

S druge strane, članovi plenuma upućuju samo jedan zahtjev institucijama vlasti: da ovaj zakon, odnosno cijeli paket zakona u području obrazovanja, ne budu doneseni.

“Plenum koristi sve načine da naša obrazloženja i razlozi stignu do vlasti. Svakako, svjesni smo trikova koje Vlada čini da bi spinovala cijelu stvar kako mi ne želimo debatirati. Čak je i interesantno gledati one koji podržavaju Vladu, koji se predstavljaju kao profesori, koji se iz petnih žila trude da objasne kako je plenum politiziran, da ima drugu agendu pored prosvjetne, da smo mi lijena grupa profesora, koja pije kafe cijeli dan“, kaže Žaneta Trajkovska, jedna od najglasnijih profesora iz plenuma.

Ona smatra da ta neformalna grupa ima određeni utjecaj, a to je vidljivo kroz lansiranje cijele medijske propagande protiv plenuma.

Dodaje da je “u kontekstu nacrta izmjena i zahtjev za pravu i argumentiranu raspravu, a ne političke odluke za reforme visokog obrazovanja. Mislim da je više nego jasno da nemamo utjecaja”.

Prema njenim riječima, rijetko koji makedonski državljanin ima utjecaj na kreiranje javnih politika, ali “to ne znači da ne treba tražiti pravo na učešće u kreiranju zakona, kritizirati kada postoji neslaganje i da se građanin vrati gdje mu je i mjesto – u središte države”.

Povlačenje zakona i izradu novog zatražili su i svi bivši rektori javnog Univerziteta “Ćiril i Metodije” u Skoplju.

Traži se veto predsjednika

Profesorski i studentski plenum poslali su zahtjev predsjedniku Republike Makedonije, Đorgu Ivanovu, koji pripada vladajućoj VMRO-DPMNE, da primi njihove predstavnike i posluša argumente da se predloženim zakonom flagrantno krše Ustav, ljudska prava i međunarodni dokumenti koji naglašavaju autonomiju univerziteta i načela osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju.

“Prava reforma visokog obrazovanja moguća je samo kroz široku i transparentnu proceduru za izradu novih zakona. Ovaj zahtjev podržavamo činjenicom da je većina naših dekana i rektora odbacila predložene izmjene i pozvala na povlačenje zakona, što je bilo u potpunosti ignorirano od strane nadležnih institucija”, navodi se u zahtjevu dvaju plenuma.

Nadaju se vetu predsjednika, koji je ranije bio profesor političkih nauka, jer je sasvim sigurno da, uprkos pritisku javnosti, vlast neće odustati od izglasavanja zakona.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO