Kandidati za Predsjedništvo BiH (III): Regionalna saradnja

(Analizu su pripremili Ešref Kenan Rašidagić, Ahmet Alibašić, Ensar Eminović, Emir Hadžikadunić i Amel Kovačević.)

Razmotrimo naposljetku i aspekt regionalne saradnje, odnosno odnosa sa državama u regiji, koji je zbog specifičnog položaja Bosne i Hercegovine od ključnog interesa za njenu budućnost. Što se tiče odnosa sa Hrvatskom i Srbijom, za BiH najbitnijih susjeda u svim domenima – političkom, ekonomskom, kulturnom i sigurnosnom – najslabije stoji kandidat Mustafa Cerić, dok Radončić i Izetbegović, obojica, imaju prilično dobar odnos sa ključnim ličnostima u okolnim zemljama. Cerićeva je najslabija tačka, opet, njegova prošlost kao vjerskog poglavara, koji jedno vrijeme nije bio poželjan u Srbiji.

Radončić i Izetbegović kultiviraju prilično dobre odnose sa donosiocima odluka u susjednim zemljama, mada je Izetbegović zbog prirode svog dosadašnjeg angažmana u znatnoj iskustvenoj prednosti. On se svojim dosadašnjim djelovanjem dokazao kao umjeren i pomirljiv sagovornik, koji, međutim, nikada nije trgovao interesima države koju predstavlja.

Saradnja sa susjedima

Primjer ovakve politike predstavlja posjeta Beogradu iz aprila 2013. godine. Ta posjeta je veoma dobro prihvaćena i pozdravljena u Srbiji, a može se smatrati i pozitivnom prekretnicom u odnosima BiH i Srbije.

Također, državnički čin je bio i njegov razgovor sa predsjednikom Srbije Nikolićem, u kojem je Izetbegović nedvosmisleno iznio stav da ne postoje, niti će ikada biti dvije srpske države na Balkanu, te tražio da se Srbija konačno suoči sa prošlošću i da se prestane sa negiranjem genocida u Srebrenici.

Fahrudin Radončić je putem Avaza dodijelio premijeru Srbije Aleksandru Vučiću nagradu ‘Zmaj’ za stranu ličnost godine u 2013. godini, što, također, govori o dobrim odnosima koje ova dva političara njeguju.

Hadžiomerović sa Goranom Bregovićem

Što se tiče ostalih kandidata za članove Predsjedništva, analiza pokazuje da je riječ o kandidatima koji ne posjeduju značajno iskustvo i kontakte na međunarodnoj sceni (Suljagić, Hadžiomerović) ili su ti kontakti limitirani prethodnim zvanjem i iskustvom koje kandidat posjeduje (Cerić).

U slučaju ovog potonjeg, također, od presudnog značaja za njegovu mogućnost uspješnog djelovanja na poziciji člana Predsjedništva BiH jeste i potpuno odsustvo stranačke infrastrukture, odnosno ljudi preko kojih bi na unutarnjem planu bio u stanju provoditi mjere neophodne za realizaciju odluka u domenu vanjske politike.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su stavovi autora i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera