Filmovi i serije donose milione u Hrvatsku

Najčešće lokacije na kojima se snima su Dalmacija s otocima i Dubrovnik, ali i Zagreb, Istra, Gorski kotar i Lika (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Tomislav Šoštarić

Unazad nekoliko godina Hrvatska, a posebno njezina obala, postala je lokacija na kojoj se snimaju veliki televizijski i filmski projekti.

Na lokacijama u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i drugim mjestima snimaju se epizode HBO-ove uspješnice Igra prijestolja, koja se, nakon posljednje tri, sada i petu sezonu snima u Hrvatskoj, a 1. rujna počelo je snimanje nove kriminalističke mini TV serije NBC/Universala Dig.

Iako ima dugu povijest poželjne lokacije za snimanje filmova i serija, nakon izbijanja rata u Hrvatskoj svjetska filmska industrija se velikim dijelom povukla iz ove zemlje, no posljednjih se godina snažno vraća i predočava Hrvatsku pred oči milijuna gledatelja diljem svijeta. 

Radi se, između ostalog, i o izuzetnom turističkom potencijalu, budući da, kako kaže Hrvoje Hribar, prvi čovjek Hrvatskog audiovizualnog centra, statistike pokazuju da će pet posto turista iz zemalja članica Europske unije istaknuti lokaciju omiljenog filma kao prvi motiv za izbor destinacije. A motiv potencijalnih gostiju iz Azije još je veći.

Produženje turističke sezone

Broj gostiju koji u Hrvatsku dolaze upravo u destinacije koje su poslužile kao idealna kulisa za snimanje, prema podacima HTZ-a, iz godine u godinu raste, iako o konkretnim brojkama ne mogu govoriti, jer ne vode statistiku o dolascima i noćenjima turista po proizvodima.

No, ističu da je filmski turizam iznimno značajan kao cjelogodišnji proizvod, koji značajno može utjecati  na produljenje turističke sezone.

 

U cilju razvoja filmske i televizijske industrije, 2012. godine  uveden je i sustav mjera poticaja za ulaganje u filmsku industriju.

Radi se o tzv. Cash-rebate sustavu, objašnjava Hribar, koji funkcionira tako da projekt koji zadovolji određene uvjete kulturnog testa, poput kulturnog sadržaja, udjela hrvatske kreativne i tehničke ekipe i angažmana hrvatskog koproducenta, ima pravo na povrat potrošenih sredstava u visini 20 posto u okviru priznatih troškova nastalih u Hrvatskoj.

Projekti ‘preselili’ iz Srbije

Povrat se odnosi na dugometražne, dokumentarne i kratke filmove, televizijske drame i animirane filmove, ali ne i na reklame, reality, kvizove i sapunice.

Pritom inozemni producent mora ostvariti suradnju s lokalnim hrvatskim producentom, a hrvatski partner je sa svoje strane dužan pružiti cjelokupan opseg produkcijskih usluga, među kojima i odabir lokacija za snimanje, izradu plana snimanja, proračun, odabir glumaca i kreativnog te tehničkog osoblja.

Domaći producent je u potpunosti odgovoran za sve produkcijske usluge ostvarene u zemlji od početka do kraja produkcije.

U isto vrijeme u regiji, Srpska filmska asocijacija, primjerice, ističe da aktivno radi na lobiranju za donošenje podzakonskog akta kojim se odobrava povrat novca stranim produkcijama do 20 posto.

U Srbiji je 2011. godine, kad je Hrvatska odlučila uvesti poticaje, bilo negodovanja jer su tamošnji predviđeni poticaji bili manji, a minimalni iznos na koji su se mogli ostvariti veći, pa su se neki projekti iz Srbije “preselili” u Hrvatsku.

U Hrvatskoj je istovremeno minimalni iznos ukupnih troškova koji se priznaju za mjere poticaja 260.000 eura za igrani film.

Zabavnije i jeftinije

Trenutno se radi na organiziranoj i ciljanoj promociji, a HAVC je nedavno održao sastanak s ljudima iz Ministarstva turizma i HTZ-a, s kojim dogovara ‘cross-promocije’ i traži najbolji način da se iskoristi priča o filmovima i serijama koje nastaju u Hrvatskoj.

Hribar napominje da se spomenutih pet posto gostiju koji po tim kriterijima biraju poželjne destinacije može činiti malo, no da je to je ujedno i maksimalni rezultat izravnog oglašavanja putem video materijala, spotova, print i internet oglašavanja, koje je samo vrlo skupo.

“Ulaganje u filmski turizam je zabavnije i jeftinije, a sa sličnim rezultatom”, kaže Hribar.

Za provođenje sustava mjera poticaja u Hrvatskoj zadužen je HAVC, koji obavlja i nadzor transparentnosti poslovanja i jamči razinu usluge s hrvatske strane. 

U prethodne dvije godine ukupno devet međunarodnih produkcija ostvarilo je prava na povrat sredstava, i to iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švicarske, Finske, Danske i Švedske.

“Spomenuti projekti potrošili su gotovo 11 milijuna eura na hrvatske proizvode i usluge, izravno doprinoseći gospodarstvu, ali i promociji Hrvatske kao turističke destinacije. Isplaćeni iznos poticaja, odnosno povrat uloženih sredstava, iznosio je nešto više od dva milijuna eura”, kaže Sunčica Pleština, koja je u HAVC-u zadužena za dio poslovanja vezan uz poticaje.

Prve godine strane su produkcije u Hrvatskoj, kaže Pleština, potrošile 3,2 milijuna eura, a godinu kasnije 7,8 milijuna eura.

U ovoj godini se zasad može očekivati ukupna lokalna potrošnja od gotovo  12,5 milijuna eura, što je više nego u prethodne dvije godine zajedno. Ipak, ne ide sve glatko. Hribar kaže da je potreban stabilniji način osiguranja sredstava za poticaje.

Turističke agencije prepoznaju šansu

“Državni proračun, u svim ovim problemima u kojima se nalazi, ne umije planirati sredstva za poticaje dovoljno široke ruke. To je realnost, iako matematički apsurdna, jer poticaji se isplaćuju od novca koji je već sjeo u proračun, to je ‘rabat na prihod’, a ne stvarni rashod”, objašnjava Hribar.

Na pitanje je li u Hrvatskoj upravo na djelu razvoj novog tzv. filmskog turizma, Hribar, pak, odgovara upravo primjerom poticaja, koji su uvedeni s ciljem da se izvoz filmskih usluga razvija na duge staze i temeljito podigne nacionalnu filmsku industriju.

“Uveli smo ih postupno… Samu priču o filmskom turizmu valja razvijati na sličan način, postupno. No, ne presporo, naravno. Tvrtka koja dovodi Španjolce na setove Igre prijestolja, ne moram Vam reći, nije hrvatska, već američka”, kaže Hribar.


[Atlantique Production/Pakt Media]

Ipak, i hrvatske tvrtke u svoju ponudu sve više uključuju obilaske lokacija snimanja, a jedna od njih je Elite Travel, angažirana u Dubrovniku na temu Igre prijestolja.

“Mi kao agencija nudimo izlete, smještaj i posebne ture sve u duhu i na temu spomenute serije. Po pitanju ugostiteljskih usluga moglo bi se još puno napraviti kako bi se iskoristio značajan potencijal koji nam je igrom slučajeva došao u grad”, kaže Toni Aleksić iz Elite Travela.

Potencijal ovog oblika turističke ponude je, kaže, golem i ova vrsta filmskog turizma bi mogla biti ono nešto čemu Hrvatska teži i traži kako bi gosta zadržali na destinaciji tijekom cijele godine.

Na hotelijerima, agencijama i lokalnim turističkim zajednicama je, po njegovom mišljenju, da osmisle sadržaje kako bi goste privukli da dožive hrvatsku obalu i zimi, a zadatak je lokalne zajednice, smatra Aleksić, da im to omogući.

Zadržati turiste cijele godine

U tome se u prvom trenutku lokalni poduzetnici i nisu najbolje snašli, bilo je kritika u javnosti da se ne nudi dovoljno tematskog sadržaja kako bi se maksimalno iskoristili ti projekti u turističkom smislu.

No, sada se, ističe Aleksić, ipak može reći da je turistička ponuda dosta razvijena, barem na temu Igre prijestolja.

U Udruzi hrvatskih putničkih agencija tvrde da su lokalne zajednice prepoznale potencijal u razvoju ovakve vrste ponude, a kod pojedinih poduzetnika i vodiča prisutan je entuzijazam kod razvoja ponude.

No, istovremeno smatraju da bi lokalne zajednice trebale ponuditi više informacija o lokalitetima na kojima su se snimali takvi sadržaji.

Dobre preporuke

Promocija Hrvatske kao poželjne lokacije za snimanja također je posao HAVC-a, a najbolji način za to je, dobra reputacija, odnosno ono što njihovi partneri o njima kažu svojim kolegama.

“Da nas danske kolege nisu preporučili Fincima, a Finci Šveđanima ne bismo postali skandinavski filmski partner prvog reda. Da potpredsjednik HBO-a nije srdačno preproručio HAVC Universalu, ne bi se danas snimao Dig.

Filmske koprodukcije nisu roba široke potrošnje, u pitanju je manje trgovina, a više fina ravnoteža povjerenja i oduševljenja.

Upravo pregovaramo s Disneyem. Ne znam tko nas je njima preporučio, ali siguran sam da oglas u Hollywood Reporteru nije bio presudan, iako je dobar”, objašnjava Hribar.

On najavljuje nove projekte, no ne otkriva koje, jer u pravilu govore samo o projektima koji se snimaju ili kreću u snimanje.

S druge strane, kažu u UHPA-i, turističke agencije već neko vrijeme rade na razvoju proizvoda za tržište posebnih interesa, u koja spada i filmski turizam.

“Uglavnom je riječ o višednevnim putovanjima, koja uključuju obilazak lokacija sa snimanja filmova i serija, ali tu su izleti i poludnevni izleti te pješačke ture. Za ovakve aranžmane većinom su zainteresirani strani turisti, ponajprije iz SAD-a, Španjolske i Njemačke. Turističke agencije ovakvu vrstu programa nude i kao ‘tailor- made’ uslugu, temeljenu na konkretnim upitima i zahtjevima klijenta”, kažu u Udruzi.

Agencije svoju ponudu promoviraju i na sajmovima u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, gdje kažu kako su svjesni važnosti ove vrste ponude, jer je utjecaj filmske industrije, odnosno fenomena posjeta lokacijama snimanja, za turistički razvoj vrlo važan, što se vidi i po zanimanju koje za to pokazuju agencije.

Privredni potencijal

“Boravak velikih produkcijskih ekipa donosi značajan financijski priljev u lokalnu zajednicu, jer, osim smještaja, velikom broju ljudi koji sudjeluju u snimanju filma, potrebne su ugostiteljske, zabavne, ali i razne ostale usluge vezane uz duži boravak na određenom području”, ističu u HTZ-u.

A tome, kažu, pridonosi i dugogodišnja tradicija snimanja filmova u Hrvatskoj, kao i mnogobrojne koprodukcije.

Samo u prvih osam mjeseci 2014. godine, kažu u HAVC-u, prijavljeno je devet stranih produkcija i očekuje se ukupna lokalna potrošnja od blizu 12,5 milijuna eura.

Najčešće lokacije na kojima se snima su Zagreb, Istra, Gorski kotar i Lika te ponajviše hrvatska obala, odnosno Dalmacija s otocima.

“To je posebno važan pokazatelj za zemlju poput Hrvatske, orijentiranu pretežno na turizam, koji upućuju na to da međunarodni filmski projekti imaju pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, a ne samo na filmsku industriju”, zaključuju u HAVC-u.

Izvor: Al Jazeera