Poplave neće izazvati val poskupljenja hrane

Najviše štete osjetit će poljoprivrednici, a ne potrošači - smatraju stručnjaci (Davor Javorovi? / Pixsell)

Piše: Vedrana Maglajlija

Iako su ekonomisti i pojedina udruženja potrošača u Bosni i Hercegovini upozorili da građane najesen i tokom zime očekuje val poskupljenja hrane zbog velikih poplava u maju, poljoprivrednici tvrde da do udara na džep potrošača najvjerovatnije neće doći.

Kako je najavljivano u medijima, postoji bojazan da bi uskoro cijene brašna, mlijeka, voća, povrća i mesa mogle rasti, jer je vodeni val razorio stočni fond te polja i voćnjake sa urodom koji je trebao doći sa jesenskom žetvom i berbom. 

Međutim, iz poljoprivrednih udruženja tvrde da su najave o poskupljenjima obične spekulacije, budući da se manjak većine tih namirnica nadoknađuje uvozom.

“Mi smo uključeni u svjetsko tržište i ne zavisimo od domaće proizvodnje, u vrlo maloj mjeri kod voća i povrća. Kada su u pitanju ključni proizvodi kao što su žito, ulje i šećer, mi ovisimo ili isključivo ili 90 posto o uvozu, a na svjetskom tržištu je evidentan pad cijena ovih glavnih proizvoda”, kaže Sejo Jelač, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH.

U Bosni i Hercegovini evidentno je poskupljenje nekih vrsta povrća. Međutim, Jelač objašnjava da se to nije desilo zbog poplava, nego loših klimatskih uvjeta.

“Paradajz na otvorenom je praktično uništen zbog visoke vlage i gljivičnih oboljenja. Slično je i sa još nekim drugim kulturama – kasni krompir koji se sprema za zimu, te je tako njegov rod prepolovljen. To su artikli čiji je uvoz skup i ne mogu se dugo čuvati, tako da u većoj mjeri njihova cijena zavisi od domaćeg roda.”

Trikovi trgovaca

S druge strane, drugi artikli kao što su žitarice, kukuruz, uljarice, ulje, šećer i meso, koji se mogu dugo čuvati i uskladištiti, uglavnom se troše iz uvoza i na njih domaća situacija ne utječe.

“Ako je trend u svijetu pad cijena ovih proizvoda, nema razloga da kod nas dolazi do poskupljenja. Te priče lansiraju iz mlinsko-pekarske industrije i pojedini trgovci sasvim neopravadno, čime straše narod. O tom poskupljenju se govori godinama, a imamo hljeb, neke vrste mesa i mlijeko čije cijene godinama ne rastu”, napominje Jelač.

Slična je situacija i u Srbiji koju su, također, pogodile majske poplave. Igor Ivanovski iz Asocijacije potrošača Srbije (APOS) kaže da postoje analize iz kojih se može zaključiti da do poskupljenja zbog poplava u ovoj zemlji ipak neće doći.

U Srbiji 20 posto manje roda

Procijenjena šteta od poplava u poljoprivredi Srbije je 228 miliona eura, a iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da će za njen potpuni oporavak u ovoj i sljedećoj godini biti potrebno 254 miliona eura.

Od poplavljenih 90.000 hektara, na 16.000 hektara obnovljena je proizvodnja, dok su na značajnom procentu potrebne posebne mjere, odnosno sanacija kontaminiranog zemljišta.

“Očekujemo ukupan prinos od oko dva miliona tona što je manje nego prošlogodišnji rod za oko 20 posto”, rekla je prošlog mjeseca ministrica poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević-Bošković.

“Nadležni tvrde da u Srbiji nema razloga za poskupljenje mesa, mleka i proizvoda od brašna. Ako tome dodamo najavu smanjenja penzija, pretpostavljamo da trgovinski lanci zbog uticaja na promet neće pribeći drastičnim poskupljenima.”

Ipak, tvrdi da su neke od osnovnih životnih namirnica već poskupile, što se događa bez obzira na nepogode.

“Ustaljena je praksa da trgovci poskupljenja’organizuju’ u letnjim periodima, tokom godišnjih odmora. Trgovci iz godine u godinu pribegavaju ovom triku, tako da po povratku sa odmora, kada građani strahuju od poskupljenja ono se, u manjoj ili većoj meri, već uveliko dogodilo”, navodi.

Dodaje da su tako cijene pojedinih artikala iz grupe osnovnih životnih namirnica porasle i do osam posto, što se posebno odnosi na neke artikle iz grupe mesa i mesnih prerađevina, kao i na mlijeko i mliječne proizvode. Jedino proizvodi od brašna i žitarica za sada zadržavaju istu cijenu.

Ruska zabrana

Veliki utjecaj na promjene cijena hrane u regiji ima i odluka Rusije da zabrani uvoz iz zemalja Evropske unije zbog sankcija nametnutih toj zemlji.

Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da se realno ne može reći hoće li u toj državi doći do povećanja ili smanjenja cijena s obzirom da tržište Evropske unije trenutno potresa odluka o zabrani izvoza u Rusiju.

“Pretpostavljamo da će proizvodi koji su trenutno u nemogućnosti izaći na neka druga tržišta, također, završiti na našem, tako da bi moglo doći do smanjenja cijena određenih proizvoda, pogotovo sezonskog voća i lako kvarljive robe, što opet nije dobro za naše proizvođače na duguročnoj razini”, ističe Radić.

Kako kaže, da nije bilo ovakve odluke Rusije, postojala bi mogućnost poskupljenja zbog manjka robe, iako je “Hrvatska nažalost ovisna o uvozu”.

Jelač se slaže da će ovakav potez Rusije imati utjecaj na cijene hrane u regiji.

“Sada imamo situaciju da je zabranjeno izvoziti iz Zapadne Evrope u Rusiju, tako da će doći do pada cijena u Evropi i do transfera tih roba, između ostalog i u BiH, što će utjecati čak na pojeftinjenje i stabilnosti cijena.”

Ugroženi poljoprivrednici

Ivanovski ističe da je to faktor koji može izazvati i poskupljenje i pojeftinjenje hrane.

Milionske štete u poljoprivredi

Poplave su pogodile gotovo 70.000 hektara obradivog zemljišta u BiH kao i usjeva u raznim stadijima razvoja, procjene su Evropske unije, Svjetske banke i domaćih vlasti.

Poplave su se dogodile u kritičnom trenutku za poljoprivrednu proizvodnju i najviše štete pretrpio je podsektor usjeva i podsektor stočarstva, navodi se u njihovom izvještaju.

U susjednoj Hrvatskoj uništeno je više od 8.500 hektara poljoprivrednih površina uz procijenjenu štetu od 7,3 miliona eura, zbrinuto je blizu 11.000 uginulih životinja, navedeno je na sjednici Vlade Hrvatske prije nekoliko sedmica.

“Potrošačima ostaje da se nadaju najboljem. U svakom slučaju o tome je još rano govoriti s obzirom na političke okolnosti.”

Razlika između Hrvatske i Srbije je što Srbija ima otvoren put prema Rusiji i nije dio tržišta EU-a na način da mora pratiti njihova pravila, smatra Radić.

Međutim, svi sagovornici dijele mišljenje da će bez obzira na to šta će se dogoditi, smanjenje ili povećanje cijena, manjak ili višak robe, to imati negativan utjecaj na proizvođače.

“To će utjecati na našu proizvodnju, što je nama deset puta gore, da naši proizvođači zatvore svoja gospodarstva zato što ne mogu konkurirati ili ne mogu zadovoljiti trenutne troškove koji su im došli”, objašnjava Radić te dodaje da će i proizvođači u Srbiji nastradati jer će zbog poplava morati pričekati godinu dana da dođu uopće u stanje da mogu proizvoditi, što sve bitno utječe na ekonomski trend tih područja.

Jelač je sličnog stava: “Problem je što se uništava domaća poljoprivreda, kako poplavama, tako i drugim lošim vremenskim uvjetima, između ostalog i jeftinim uvozom iz inostranstva.”

“Za potrošače nema bojazni, a poljoprivrednici su ti koji će osjetiti sve ovo što se dešava, oni će imati najveću štetu”, zaključuje Jelač.

Izvor: Al Jazeera