Jurčić: Hrvatska tužba je iracionalna

Vlada Hrvatske traži da se ugovor s Mađarima proglasi ništetnim te da se suspendiraju MOL-ova upravljačka prava (Reuters)

Piše: Branimir Bradarić

Spor Vlade Hrvatske s mađarskim naftnim gigantom odnedavno je dobio i parišku adresu. 

Naime, ovih dana tamo je održano prvo ročište u pokušaju da se riješi sukob između INA-e, MOL-a i Republike Hrvatske.

Vlada te zemlje tvrdi da je dioničarski ugovor s mađarskom naftnom kompanijom MOL iz 2009. godine rezultat korupcije, koja je potvrđena i pravomoćnom presudom bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koji je primio mito od predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija. INA je ključna upravljačka prava prepustila MOL-u.

Vlada Zorana Milanovića sad traži da se sporni ugovor proglasi ništetnim te da se, dok ne bude završena arbitraža, suspendiraju MOL-ova upravljačka prava. To, praktički, znači da nema prodaje udjela, zatvaranja rafinerija i otpuštanja radnika.

Hrvatska, također, traži i naknadu štete za loše upravljanje kompanijom koja je procijenjena na 6,2 milijarde dolara.

Volio bih da je sve prošlo bez arbitraže, ali stavovi su tvrdi. Trebali bi omekšati, kaže ministar gospodarstva Vrdoljak.

I MOL se u svemu osjeća oštećenim. Oni, opet, tvrde da Vlada RH nije ispunila obvezu iz Dioničarskog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz INA-e. MOL je koncem studenoga prošle godine zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv Vlade Hrvatske zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

“Volio bih da je sve prošlo bez arbitraže, ali stavovi su tvrdi. Trebali bi omekšati. Realni sam optimist i možemo biti zadovoljni kako je proteklo prvo ročište. Ipak, neću odustati od šanse da s njima pregovaramo i u konačnici dođemo do dogovora koji bi bio najbolje rješenje i za INA-u i za državu, građane, ali i zaposlenike. Ako oni ne pristanu na pregovorima da popuste svoje pozicije, onda će to riješiti arbitraža”, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

MOL ne poštuje ugovore?

Hrvatski ministar tvrdi da se INA mora razvijati kao samostalna, vertikalno integrirana naftna kompanija kako je to i predviđeno Međudioničarskim ugovorom iz 2003. godine. Stajališta hrvatskog pregovaračkog tima podržava i predsjednica sindikata Inaš Maja Rilović, koji okuplja najveći broj radnika te tvrtke.

“Želimo da se pri upravljanju INA-om vodi računa o nacionalnim interesima kao i interesima samih radnika. U zadnje tri godine iz tvrtke je otpušteno oko 3.000 radnika. Isto tako, prisutan je i niz drugih pokazatelja koji govore o lošem upravljanju INA-om na štetu Hrvatske i samih radnika”, tvrdi Rilović.

Suprotno ugovorima prema kojima je za sva tržišta bivše Jugoslavije ekskluzivna prava imala INA, MOL je ušao na tržište Srbije, a kupili su i benzinske postaje u Hrvatskoj Tifon.

Govoreći o situaciji u INA-i, hrvatska strana iznosi niz pokazatelja koji govore, kako tvrde, da se ne poštuje potpisani ugovor. Prema tim podacima, poslovanje INA-e danas je na blizu 17 posto nižoj razini nego 2010. godine, proizvodnja je pala za 30 posto, prerada za 20 posto, a veleprodaja za 10 posto. Navodi se i da su se od 2010. godine smanjivale kapitalne investicije od 40 posto godišnje…

U medijima su iznošeni i podaci prema kojima je u razdoblju od 2009. do 2012. godine proizvodnja pala za dva posto, dok je proizvodnja MOL grupe porasla za 10 posto. U isto vrijeme, a suprotno ugovorima prema kojima je za sva tržišta bivše Jugoslavije ekskluzivna prava imala INA, MOL je ušao na tržište Srbije, a kupili su i benzinske postaje u Hrvatskoj Tifon.

“Ovo stanje nije dobro. Ono nije dobro već tri godine i Hrvatska mora što prije izmijeniti dioničarski ugovor u onaj oblik koji joj odgovara i koji bi odgovarao energetskoj strategiji Hrvatske”, tvrdi hrvatski naftni stručnjak Davor Štern.

Međutim, u sjeni svih dešavanja o arbitraži, koja može potrajati i do dvije godine, mogu se čuti i brojna pitanja što će sva ta dešavanja značiti za samu tvrtku, njene radnike, tržište u Hrvatskoj ali i okolnim zemljama gdje je INA prisutna. Ljubo Jurčić, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomskih analitičara i ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana, kaže da sva događanja u vezi s dioničarima zaposlenici ni tržište neće osjetiti.

Ružna poruka

“U kratkom periodu neće biti nikakvih problema jer postoje procedure i jasno definirane obveze što tko radi. Dugoročno bi moglo doći do problema ako najveći dioničari nisu usklađeni i usaglašeni te ako ne mogu odrediti u kom smjeru tvrtka treba ići. Izostat će investicije i kompanija će trpjeti. Treba znati i da se danas donose strateške odluke za projekte koji će biti realizirani u idućih desetak godina”, kaže Jurčić.

Komentirajući pokretanje postupka arbitraže Jurčić kaže kako je cijeli taj postupak nepotreban i da su ga pokrenuli razni lobisti i interesne skupine koji su izgubili svoj dio kolača, zbog čega su u javnosti stvorili atmosferu da se MOL ne pridržava ugovora i da je INA preuzeta na “neprijateljski način”.

Ekonomist Jručić najveći problem vidi u činjenici kakvu će sliku potencijalnim investitorima u svijetu poslati pokretanje ovoga arbitražnog postupka.

“Zaboravlja se da je INA privatizirana prema hrvatskim zakonima, da su poštovane procedure i da je konačnu odluku donio Hrvatski sabor svojom slobodnom voljom. Smatram da je pokretanje arbitraže iracionalan potez od strane Vlade. Od same arbitraže ne očekujem ništa posebno i da će suci na kraju reći da se dioničari dogovore sukladno zakonima”, kaže Jurčić.

Komentirajući tvrdnje o otkazima zaposlenima dodaje kako je poznato od ranije da je INA u trenutku privatizacije imala najmanje 6.000 radnika viška. Navodi kako je riječ o socijalističkom naslijeđu te da je višak radnika prisutan u većini državnih tvrtki.

Prema njegovom mišljenju, i sada, nakon što je broj radnika smanjen za blizu 3.000, INA ima još 3.000 radnika viška – čiji se odlazak ne bi osjetio u poslovanju tvrtke. Jurčić, ipak, najveći problem vidi u činjenici kakvu će sliku potencijalnim investitorima u svijetu poslati pokretanje ovoga arbitražnog postupka.

“Ovo je definitivno ružna poruka potencijalnim ulagača. U svijetu ima puno nesuglasica između poslovnih partnera, ali to se ne rješava preko medija i ne ide na arbitražu. Zamislite kako na sve to gleda potencijalni investitor koji želi kupiti udio u nekom poduzeću. Ovo mu je poruka da ne može biti siguran i on, iako je u kupnju uložio svoje novce, može već sutra biti također predmet arbitraže”, zaključio je Jurčić.

Izvor: Al Jazeera