Epidemija kockanja potresa Hrvatsku

Najrašireniji i upravo zato posebno opasan oblik kockanja je klađenje u sportskim kladionicama (Snježana Flegar / Pixsell)
Najrašireniji i upravo zato posebno opasan oblik kockanja je klađenje u sportskim kladionicama (Snježana Flegar / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

“Kada odigraš tri para i pratiš na teletekstu rezultate, pa zaokružiš jedan. Pa onda zaokružiš drugi. I onda čekaš i čekaš da vidiš hoće li i treći. To je neopisivo, neopisivi adrenalin.”

Zvuči kao primjer izjave očitog ovisnika o klađenju, no 59-godišnjak koji želi ostati anoniman, jer ga, kako kaže, poznaje cijeli Zagreb, tvrdi da nije ovisan o klađenju.

Stjepan, kako ćemo ga nazvati ovom prilikom, kladi se u sportskim kladionicama gotovo svaki dan i to na male iznose, od pet do 25 kuna (od pola do tri eura).

No, nekada je, kako kaže, znao cijelu godinu živjeti od dobitaka na kladionici, jer je u početku, kada su se kladionice tek pojavile, znao u jednom danu zaraditi i po 100.000 kuna (13 tisuća eura).

Klađenje ‘iz zabave’

Kaže da osobno ne može procijeniti je li netko od njegovih ‘kolega’ koje poznaje ovisnik o sportskom klađenju ili kocki.

“Oni koje znam, a koji se klade na velike iznose, situirani su, ozbiljni ljudi koji imaju novaca. Ne možeš se ti kladiti ako nemaš novaca, iako sam siguran da i toga ima”, kaže Stjepan.

Stjepan poznaje mnogo ljudi koji se klade i sve ih je, kaže, više. No, po njegovom mišljenju, to i nije čudno s obzirom na lošu gospodarsku situaciju.

“Pa kako se ljudi ne bi kladili? Pa i žene se klade, znam osobno. Nemaju ljudi novaca. Ako za pet kuna dobiješ 60 kuna (sedam i pol eura) od toga možeš nekako preživjeti par dana. Kako se onda ljudi ne bi kladili? Nema tu toliko ovisnosti, to je često pokušaj preživljavanja”, smatra Stjepan.

On osobno kladi se jer je cijeli život u sportu, prati ga i dobro poznaje. No, to mu je, tvrdi, samo zabava.

Ali veseli ga kad dobije, a iščekivanje kao potvrda dobre prognoze, kao i zarada, svejedno ga uzbuđuje.

Sve ozbiljniji problem

Ipak, na Stjepanovo tumačenje stvari stručnjaci gledaju kroz potpuno druge naočale.

Prema nekim procjenama, kako su pisali hrvatski mediji, u Hrvatskoj se kladi svaki sedmi građanin, dok svaki drugi igra igre na sreću, odnosno lutriju.

Kad je bolest teška i bolničko liječenje

Terapija se provodi većinom izvanbolnički, za što u Hrvatskoj postoji i Klub liječenih ovisnika o kocki (KLOK), u kojem surađuje više hrvatskih liječnika koji se bave problematikom raznih vrsta ovisnosti. 

No, naglašava dr. Bagarić, kada je bolest teška i problem poprimi široke razmjere, terapija se mora provoditi i bolnički, a osnove terapije su razne specijalističke psihoterapijske i socioterapijske intervencije.

Dr. Ante Bagarić iz zagrebačke Klinike za psihijatriju “Vrapče” kaže da u Hrvatskoj klađenje i kockanje uzima maha velikom brzinom i postaje ozbiljan problem.

“Broj ovisnika o kockanju raste. U Hrvatskoj ima oko 100.000 ovisnika i može se govoriti o epidemiji ovisnosti o kockanju, a slična je situacija i u većini europskih država”, kaže dr. Bagarić.

Sve vrste kockanja, kaže Bagarić, mogu biti vrlo opasne, a opasnost je u izravnoj korelaciji s težinom poremećaja i posljedicama koje se očituju u funkcionalnim oštećenjima.

No, najrašireniji i, kako kaže dr. Bagarić, upravo zato posebno opasan oblik kockanja, upravo je klađenje u sportskim kladionicama.

Društvo tolerira kladionice

“Društvo je previše tolerantno prema kockanju. Ono tolerira otvaranje tisuća kladionica, koje su mjesta gdje bolesne osobe, odnosno ovisnici, razvijaju svoju bolest i dalje”, kaže Bagarić.

Upozorava na problematičnost argumenta mnogih koji zalaze u sportske kladionice, a taj je da to, kako za sebe kaže i Stjepan, čine samo iz zabave.

“Bolest ima polagan, ‘šuljajući’ tijek i u početku se kocka za male novce, no kasnije se ulozi podižu, a osoba upada u sve veće probleme”, kaže Bagarić.

Problemi koji se javljaju su financijske i socijalne prirode, no na koncu može se doći i do ovisnosti, te se osoba nađe u začaranom krugu iz kojeg se ne vidi izlaz.

Ovisnike, kaže Bagarić, nije teško prepoznati. Simptomi su manje-više jasni i uobičajeni. 

“Većinu vremena provode kockajući ili razgovarajući o kockanju, nastaju problemi u izvršavanju radnih obaveza, nezainteresiranost za prijateljske, obiteljske i partnerske odnose, lov na dugove, uznemirenost kada ne mogu kockati, dugovi, pozajmice od prijatelja, laži da bi se prikrilo pravo stanje i slično”, nabraja Bagarić.

Nezrele fantazije o povećanju prihoda

Dr. Bagarić ističe da loša ekonomska situacija, svakako, pridonosi da ljudi pribjegavaju tome da pokušaju do novca doći na ovaj, naoko lakši način.

No, naglašava kako se radi o funkcioniranju koje ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir realne okolnosti.

“Gospodarska kriza dovodi do povećanog broja ovisnika o kockanju, ali tu se radi o nezrelim fantazijama da se kockanjem mogu povećati prihodi”, kaže Bagarić.

Problem je, zaključuje Bagarić, sve ozbiljniji, a prema rezultatima Zavoda za liječenje ovisnosti, kaže, izliječi se otprilike jedna trećina ovisnika koji pristupe programu.

Dvije trećine vraćaju se u sportske kladionice, casina i na razne vrste automata za kockanje.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO