Broz: Fašistički orijentirani parlamentarci

U jednoj slastičarni u južnoj Italiji pojavio se Hitlerov kolač i reklamirao se u izlogu (EPA)
U jednoj slastičarni u južnoj Italiji pojavio se Hitlerov kolač i reklamirao se u izlogu (EPA)

Piše: Vedrana Maglajlija

Da pored zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu neko prošeta u nacističkoj uniformi s kukastim križem, te policajcima ispred ulaza uputi pozdrav “Hail Hitler”  – nadrealan je, ali pravno sasvim moguć slijed događaja, budući da zastupnici koji sjede u tom zdanju već godinama ne usvajaju zakon kojim bi se ovakav postupak mogao kazniti.

Zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola ne postoji u Bosni i Hercegovini, za razliku od većine država u Evropi, jer ne postoji ni slaganje političara o ovom pitanju.

Prašina u oči

“Problem višegodišnjeg neusvajanja zakona nalazi se u suštini fašističke orijentacije velikog broja članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, iako se oni nikada tako javno ne deklarišu”, tvrdi Svetlana Broz, predsjednica udruženja Gariwo, koje je napravilo prijedlog takvog zakona i organiziralo peticiju građana za podršku njegovom usvajanju.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je prijedlog zakona čiji je cilj, kako je navedeno, spriječiti poticanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i nasilja među narodima i građanima Bosne i Hercegovine, kojeg Predstavnički dom Parlamentarne skupštine u maju 2010. nije prihvatio.

Kako navodi Svetlana Broz, nije bilo dovoljnog broja glasova poslanika iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Razlog je dio gdje se navodi da bi zakonom bilo zabranjeno djelovanje “četničkim, ustaškim i organizacijama koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije”. Zastupnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata tražili su, međutim, da se iz tih odredbi isključi “četnička organizacija”.

“Četnički pokret bio je oslobodilački, a njegov vođa u Drugom svjetskom ratu Draža Mihailović zapravo je bio na čelu borbe protiv fašizma”, insistirali su zastupnici SNSD-a na burnoj sjednici državnog Parlamenta te 2010. godine. Četiri godine kasnije još ne postoji rješenje za problem preciziranja pojedinih organizacija, kao ni zakon.

Negiranje holokausta i genocida

Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja ili opravdavanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, također, godinama čeka na usvajanje.
Protiv njega glasaju parlamentarci iz RS-a, koji svoje protivljenje obrazlažu time da je takav prijedlog zakona usmjeren protiv ovog bh. entiteta, te da ne doprinosi “pomirenju naroda”.
U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine sredinom jula usvojene su izmjene Krivičnog zakona, koje se odnose na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina potvrđenih pravosnažnim presudama stranih i domaćih sudova.
Izmjenama se predviđa da svakoj osobi koja na teritoriji Federacije negira genocid ili zločin potvrđen pravosnažnom presudom može biti izrečena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

“Zakon bez formulisanja ko su fašističke organizacije u Bosni i Hercegovini bi bio lako usvojen u Parlamentu, ali ne bi imao pravno dejstvo, jer bi bio samo forma bez suštine i zato je neophodno da stručnjaci iz Vlade Bosne i Hercegovine ne dozvole nikada da takav predlog pošalju u proceduru”, smatra Svetlana Broz.

Dodaje da takvi zakoni bacaju prašinu u oči međunarodnoj zajednici, jer su, zapravo, falsifikati pravog zakona, ali postoje, pa tako ispunjavaju zahtjeve Evropske unije.

Iz fašističkih organizacija u politiku

Zakoni koji taksativno ne navode određene organizacije u svojim odredbama usvojeni su u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji. Međutim, uprkos postojanju zabrane fašističkog i neofašističkog djelovanja, mnogi smatraju da oni ne predstavljaju rješenje za takve pojave.

Srećko Šekeljić, aktivista i bloger za B92, kaže da mediji do sada nisu zabilježili nijedan slučaj primjene kaznenih odredbi ovog zakona u Srbiji.

“Ustavni sud Srbije je 2011. godine zabranio rad organizacije Nacionalni stroj, a 2012. godine je zabranio rad Otačastvenog pokreta “Obraz”, ali ne na osnovu ovog zakona, već zbog direktnog kršenja Ustava”, kaže on.

Međutim, objašnjava da time sud nije zabranio djelovanje članova ovih bivših organizacija, budući da je, naprimjer, lider “Obraza” Mladen Obradović na prošlim izborima u Srbiji bio kandidat za poslanika na listi Srpske radikalne stranke.

Ultradesničarske organizacije, koje direktno propagiraju fašističku ideologiju i supremaciju jedne društvene grupe nad drugom, uglavnom su se pritajile i formalno se sklonile s očiju javnosti, mišljenja je Šekeljić.

“Druge su pokušale da usvoje donekle prihvatljiviju retoriku i da se kandiduju na izborima, kako bi za svoj rad dobile kakav-takav legitimitet, kao što su to učinili ‘1389’ i pokret ‘Dveri’, dok se Srpski narodni pokret ‘Naši’ pridružio ‘Obrazu’ na listi SRS-a. Nasreću, nijedna od ovih organizacija, pa ni srpski radikali, nisu dobili mandat da predstavljaju građane u Skupštini”, ističe.

Šekeljić navodi da, pored toga što su organizacije formalno promijenile retoriku, prešle u politiku ili prestale s javnim aktivnostima, pojedinci i neformalne grupe i dalje krše zakon potpuno nekažnjeno.

“Naprimer, huliganske grupe Crvene zvezde, Partizana i Novog Pazara su imale razmenu parola kojima su širene nacionalna mržnja i netrpeljivost na nacionalnoj i verskoj osnovi, uz veličanje postupaka koji su doveli do genocida u Srebrenici i pogroma tokom rata u Bosni i Hercegovini. Sve je to bilo vrlo vidljivo u medijima, ali nadležni nisu pokrenuli postupak kažnjavanja organizatora i izvršioca koji su snimljeni kamerama.”

Posljedice uzvikivanja parola na stadionu itekako je osjetio hrvatski nogometaš Josip – Joe Šimunić, kojeg je zbog pozdrava “Za dom…”, na koji su mu navijači odgovorili “… spremni”, kaznila Svjetska nogometna asocijacija, radi čega nije igrao za reprezentaciju Hrvatske na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

Demonizacija antifašizma

Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje sa prošlošću – Documenta smatra da bi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske trebalo češće postupati po službenoj dužnosti, kada je riječ o Zakonu o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija i obilježja.

‘Osuđeni ste na izumiranje’

Nakon afere Šimunić u Hrvatskoj Javna ustanova spomen-područje Jasenovac objavila je saopćenje u kojem je osudila njegov postupak na stadionu, nakon čega je došlo do napada na njene zaposlenike.
Cijeli slučaj eskalirao je s Josipom Miljkom, predsjednikom Hrvatske čiste stranke prava, koji je poslao e-mail direktorici Nataši Jovičić, gdje, između ostalog, navodi: “Osuđeni ste na izumiranje… Za Dom Spremni!”
Poslije istrage policija i DORH su zaključili da “nisu utvrđeni elementi kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti”.
“U većini slučajeva ne postupa se po službenoj dužnosti, jer se smatra da takvi nastupi ne izazivaju nasilje i mržnju”, ističe Vesna Teršelič.

“Primjerice, u slučaju Šimunića postupila je FIFA, a ne DORH”, kaže ona, te dodaje da je u Hrvatskoj “antifašizam reduciran”.

“Toliko da smo na proljeće pokrenuli Antifašističku ligu Hrvatske, a ja nisam očekivala da je u ovo vrijeme u Hrvatskoj potrebno to osnivati.”

Međutim, prema njenom mišljenju, ne može sva odgovornost na pojave fašizma biti samo na institucijama koje su nadležne za kazneni progon. Objašnjava da je, također, vrlo važno stvoriti društveno ozračje gdje će uslijediti javna osuda nakon svakog takvog istupa. Ipak, dodaje, postavlja se pitanje koliko su naša društva zrela i koliko su druge Vladine institucije spremne raditi na prevenciji i obrazovanju.

“Ako cijeli stadion na svakoj drugoj nogometnoj utakmici viče ‘Za dom … spremni’, nadležno općinsko i državno odvjetništvo može smatrati da je pojava toliko proširena da je svojom proširenošću dobila legitimitet i onda oni nisu spremni sankcionirati. Druge institucije nisu napravile što su trebale, a činjenica je da je u Hrvatskoj onim što se činilo od 90-ih pa nadalje demoniziran antifašizam, a ne četništvo i ustaštvo.”

Sličnog je mišljenja i Srećko Šekeljić.

‘Nisu obaviješteni’

“Danas u Srbiji možete da prošetate sa kukastim krstom na majici ili sa natpisom ‘Nož, žica, Srebrenica’, pa čak i da pevate tu mantru nasred ulice – policajac vam neće ni prići ukoliko pritom niste previše glasni. U najboljem slučaju će vas legitimisati i pustiće vas da nastavite svojim putem.”

Šekeljić zaključuje kako izgleda da ni policija ni tužilaštvo u Srbiji nisu obaviješteni da ovaj zakon postoji već pet godina.

S druge strane, čini se kako pojedini bh. parlamentarci nisu obaviješteni da je nepostojanje takvog zakona civilizacijska sramota u 21. stoljeću, koja stoji kao spomenik političarima palim u borbi protiv fašizma.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Kakav je, u zemljama regije, odnos prema antifašističkom naslijeđu? Šta znače i kuda vode pokušaji historijskog revizionizma? Milioni ljudi širom svijeta 9. maj obilježavaju kao Dan pobjede nad fašizmom. O tome govore naši gosti, u Zagrebu: predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Ratko Maričić, u Beogradu: koordinatorica nevladine organizacije Žene u crnom, Staša […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO