Rat Islamske države na društvenim mrežama
Piše: Shafik Mandhai
Čak i prije pada Mosula u junu članovi grupe Islamska država, nekad poznate kao Islamska Država Irak i Levant (ISIL), uspostavili su zapaženu prisutnost na internetu.
Društvene mreže poput Twittera, Ask.fma i Instagrama omogućile su borcima grupe u Siriji da dokumentuju svakidašnji život, odgovaraju novinarima, pa čak i na pitanja zainteresovanih koji žele da im se pridruže.
Na YouTubeu su objavili dugometražne videosnimke, kao što je serija videa Salil al-Sawarim ili „Sudar mačeva“, koji prikazuje članove ISIL-a u borbi i izvršavanju egzekucija iračkih vojnika.
U novije vrijeme produžena medijska ruka naoružane grupe objavila je novi časopis, te brojne lukavo isječene videosnimke, uključujući prve javne govore samoproglašenog „halife“ Abu Bakra al-Baghdadija. Pod njegovim vodstvom grupa Islamska država je pokazala online sofisticiranost, koja se ne može porediti sa sličnim grupama.
Marketinška strategija
Sljedbenici Baghdadija su naučili „lekciju o eri društvenih medija“, rekao je IT analitičar Carmi Levy. Još je dodao da u pogledu kvalitete njihovi online postovi predstavljaju „korak naprijed u odnosu na loše snimljene i izrezane videosnimke“ grupa poput Al-Kaide.
Ovo pokazuje da su oružane grupe imale koristi od „demokratizacije tehnologije“, kaže Levy. Priliv jeftinih DSLR fotoaparata, jednostavnih softvera za editovanje i dovoljno brzog interneta omogućio je „produkciju na nivou Spielberga, koja je dostupna gotovo svima“, dodao je on.
Jednostavan pristup takvoj tehnologiji u kombinaciji sa mogućnošću društvenih medija da dopru do velikog broja ljudi, podupire napore Islamske države za isticanjem. „Medijski alati poput YouTubea, Twittera i Facebooka olakšavaju stvaranje osjećaja online zajednice, koja direktno učestvuje u marketinškoj strategiji Islamske Države“, rekao je Levy.
Međutim, sposobnost grupe Islamska država da komunicira putem društvenih medija ne mora nužno da znači i povećanje broja pristalica. U tom pogledu Jamie Bartlett, direktor Centra za analizu društvenih medija u sklopu kompanije Demos, rekao je da je online vještina grupe preuveličana.
„Grupa Islamska država je bila u stanju stvoriti dojam da je njihova podrška na internetu veća nego što stvarno jeste, koordinirajući njihovo djelovanje“, rekao je on. On je, također, dodao da njihove mlađe pristaše lako mogu privući pažnju svjetske javnosti na svoj cilj, jer su upoznati sa konceptima kao što su „hashtags“.
Uprkos toj mogućnosti da projektira vidljivu prisutnost na društvenim medijima, sposobnost grupe i dalje ovisi o offline faktorima. „Pored sve medijske prisutnosti, finansije, vojna sposobnost, organizacijska stuktura i znanje su najvažniji“, objasnio je Bartlett.
Informacije u rukama obavještajaca
Bilal Abdul Kareem, nezavisni novinar koji je proveo dvije godine dokumentirajući oružane grupe u građanskom ratu u Siriji, također je osporio značaj online aktivnosti grupe. Kareem je rekao za Al Jazeeru da su mnogi mediji pojačali online poruku grupe Islamska država, često im dajući značaj koji nije postojao i pri tome pomažući komunikacijsku strategiju grupe.
„Twitter kampanje su samo mali dio koji održava relevantnost njihovog imena. To što imaju nekoliko hiljada članova koji postavljaju tweetove ne daje 24-satnu pokrivenost u medijima kakvu su oni dobili“, rekao je Kareem. Prema njemu, druge naoružane grupe u regionu se smatraju „dosadnim“ u poređenju sa sljedbenicima Baghdadija. To je zato što su izbjegavali senzacionalne reportaže provodeći i objavljujući odrubljivanje glava, razapinjanja i druga brutalna djela.
Rivalske pobunjeničke grupe su zauzele zreliji pristup, te su bile više zabrinute zbog „svrgavanja sirijskog režima i spašavanja života“, nego stvaranja prisutnosti na društvenim mrežama, rekao je on. Za mnoge od ovih grupa uspjeh Islamske države je poput mjehurića koji će ubrzo nestati, dodao je Kareem.
Uprkos velikoj nevjerici u vezi s utjecajem mediskog aparata grupe, postoje argumenti koji ukazuju na to da će njihove online aktivnosti dugoročno ojačati organizaciju. Prema Rizwaanu Sabiru, stručnjaku za borbe protiv terorizma na Univerzitetu u Bathu, sposobnost da se slobodno i bez ograničenja dijele priče o junaštvu pomaže u održavanju morala i povećavanju kohezije grupe, praveći grupu Islamska država otpornijim protivnikom.
Online komunikacijske platforme, kao i uvjeravanja značajnih pojedinaca da im se pridruže idealiziranjem sukoba, dopustile su članovima grupe da se humaniziraju ulazeći u razgovore sa običnim ljudima na način na koji ostale oružane grupe nisu. „Prije se nije moglo sjesti i razgovarati ili čuti sa članovima Al-Kaide preko društvenih mreža“, rekao je Sabir.
On je dodao da bi se time što je grupa Islamska država „otvorena i dostupna“ ona mogla predstaviti kao da ima „društveni i politički mandat, kao što ima i vojni“. Dok sljedbenici Baghdadija nastoje prikupiti podršku muslimana koji dijele njihovo tumačenje islama, online operatori grupe imaju veoma različitu svrhu s obzirom na svoje neprijatelje.
Borci žele da pokažu „globalnoj publici da je grupa neustrašiva i da svaki pokušaj da je vojno izazove neće biti samo težak, nego i izuzetno krvav“, rekao je Sabir. Dodao je da jezive slike nasilja grupe mogu čak i ubrzati pad iračke vojske.
Sabir tvrdi da takva drska prisutnost na društvenim mrežama ne može proći bez rizika od kontranapada na grupu Islamska država. Ista nasilna slika može učvrstiti animozitet prema grupi i omogućiti drugim frakcijama da opravdaju svoje nasilje protiv njih.
Masovna samopromocija na društvenim mrežama, također, služi kao dotok informacija uživo globalnim obavještajnim agencijama. „Sigurnosne službe mogu razviti obuhvatan uvid u društveni, politički i psihološki profil“ organizacije, rekao je Sabir.
Pored svih prednosti društvenih medija za Baghdadijevu grupu, ovi propusti se mogu iskoristiti da je „potkopaju i oslabe“, dodao je on. Barem za sada takvi problemi se nisu mogli vidjeti na društvenim profilima grupe, koja nastavlja da objavljuje grafičke slike i videosnimke svojih podviga.
Izvor: Al Jazeera