Dan darivatelja krvi posvećen porodiljama

Policajac Herenda je više od 60 puta darivao krv i ističe kako je uvijek lijepo nekom drugome pomoći (Al Jazeera)
Policajac Herenda je više od 60 puta darivao krv i ističe kako je uvijek lijepo nekom drugome pomoći (Al Jazeera)

Piše: Ibrahim Sofić

“Darujte krv za one koji nose život”, naziv je ovogodišnjeg obilježavanja 14. juna, Svjetskog dana darivatelja krvi, koji se od 2005. godine obilježava širom planete.

Obilježavanjem ovog dana želi se podići svijest javnosti o potrebama i važnosti darivanja krvi, čime se svakodnevno spašavaju životi miliona osoba na cijelom svijetu, a također i zahvaliti onima koji dobrovoljno daju dio sebe za spas drugoga.

Kako je za Al Jazeeru kazala Maida Šalaga-Baždar, rukovodilac odsjeka za promociju davalaštva na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, ovogodišnji Svjetski dan darivatelja krvi Svjetska zdravstvena organizacija posvetila je jednoj posebnoj grupi žena, onoj koju ima svaki stanovnik planete Zemlje.

“Darujte krv za one koji nose život se odnosi na majke porodilje. Svaki dan, najmanje 800 žena širom svijeta umre tokom ili poslije poroda zbog nedostatka krvi ili bolesti koje mogu poteći od tog nedostatka, te je njima posvećen ovaj dan”, ističe ona.

Doza spašava tri života

Darivati se može od 18 do 65 godina. Krv može pomoći u produženju očekivane životne dobi i poboljšanju kvalitete života pacijenata koji boluju od stanja opasnih po život, te je neophodna kod složenih medicinskih i hirurških zahvata.

Jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života. Pored pojedinačnih darivanja, zavodi za darivanje krvi i transfuziju često provode akcije, a mnogi se sa mogućnošću darivanja krvi i spašavanja ljudi na taj način upoznavaju već tokom obrazovanja.

“Većina onih koji se u školama i fakultetima odluče prvi put biti darivatelj, nastavljaju darivati krv, da se odazivaju na pozive i na akcije, pa čak i sami kasnije organiziraju akcije u svojim udruženjima, na poslovima gdje rade”, navodi Šalaga-Baždar.

Jedan od čestih darivatelja je i uposlenik Zavoda. Mehmed Rovčanin se na ovaj potez odlučio 157 puta, a prvi put se na to odlučio prije nekoliko decenija.

“Prvi put sam dao krv 1970-tih godina i od tada sam redovan. I tokom rata sam davao krv, a i sada se uvijek odazovem. Zavodu sam uvijek na raspolaganju, rado ću i dalje darivati krv i pozvao bih i druge da se odluče na taj potez”, ističe on.

Zajedničke akcije

U vrijeme posjete novinara Al Jazeere, na Zavodu za transfuzijsku medicinu trajala je akcija povezana sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Jedan od onih koji su se odazvali na poziv je Šemsudin Herenda, kojem je to bio 62. put da se našao u ulozi darivatelja.

Ističe kako ovakve akcije imaju više dobrih strana.

“Uvijek se osjećam bolje, nekako osjećam se lakše. U svakom slučaju, darivanje lijepo utječe na mene i moje zdravlje, a lijepo je, naravno, i pomoći drugom čovjeku. Kada god sam dobio poziv, kad bih saznao da je moja krvna grupa tražena, uvijek sam se odazivao”, ističe Herenda dok je njegova krv prelazila u dozu koja će potom nekome pomoći.

Saradnja između Zavoda i policijskih snaga godinama traje, kao i sa drugim brojnim domaćim i međunarodnim organizacijama.

Nažalost, krv je često hitno potrebna kada se dese teže nesreće, teški hirurški zahvati, no federalni Zavod uspijeva zadovoljiti te potrebe.

“Već duži niz godina bilježi se porast broja darivanja. Prošle godine, govoreći u procentima, bilo je manje doniranih doza, ali nije bilo riječi o manjku davalaštva i zainteresiranih već o tehničkim problemima. Bitno je da su se potrebe zadovoljile i taj pad nije pokazatelj stanja. Ove godine bilježimo porast od 3% u ovoj godini, što je dobro za sve”, kaže Šalaga-Baždar.

Plan do 2020.

Svake godine na svijetu se prikupi blizu 92 miliona doza krvi, a polovina od te cifre prikupi se u državama visokih prihoda, u kojima živi samo 15% svjetske populacije. Mnogi pacijenti kojima je potrebna transfuzija, naročito u državama u razvoju, nemaju pravovremeni pristup sigurnoj krvi.

Osobe koje redovno dobrovoljno daruju krv su najsigurniji izvor krvi, jer se na taj način događa manje infekcija koje se prenose krvlju nego u hitnoj situaciji kad članovi porodice daruju krv ili kad se davanje krvi plaća.

U mnogim državama, potražnja nadmašuje ponudu, pa su zato službe i zavodi koji se bave prikupljanjem krvi pred velikim izazovom jer moraju osigurati dovoljne količine krvi i istovremeno se pobrinuti za kvalitetu i sigurnost.

Cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2020. godine u svim državama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Čemu služe i šta omogućavaju registri davalaca organa i koštane srži? Kako su Hrvatska i Srbija riješile ova pitanja? Zašto Bosna i Hercegovina nema registar donora? Kako se uključiti u svjetske registre i šta to donosi u praksi? Prema broju izvršenih transplantacija BiH je među posljednjim u svijetu, a Hrvatska je, sa 34 davaoca i 54 […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO