Savjet ljekara: Hitna zaštita od zaraza

Razgovarala: Ranka Rakić

• S obzirom na to da je vanredno stanje uzrokovano velikim poplavama koje su pogodile BiH I Srbiju, zbog čega je u većini gradova proglašeno stanje prirodne nesreće usljed čega, kako upozoravaju stručnjaci, prijeti opasnost od zaraza i pojave različitih zaraznih bolesti, je li Federalni zavod za javno zdravstvo u BiH eventualno izdao neke preporuke stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji?

– Federalni zavod za javno zdravstvo donio je preporuke vezane za zaštitu stanovništva poplavljenih područja i one su objavljene na našoj web-stranici. 

• Na šta se one odnose i o kakvim je preporukama riječ?

– Prvenstveno na obezbjeđenje higijenski ispravne vode za piće. Stav je da su vodoopskrbni objekti na područjima zahvaćenim poplavama kompromitirani u smislu prodora površinskih voda i sadržaja kanalizacione mreže, te se voda iz takvih objekata smatra sekundarno kontaminiranom.

• Na koji način se građani, posebno najugroženije stanovništvo koje je direktno pogođeno poplavama, može zaštititi od zaraze?

– Osnovna prijetnja su hidrične epidemije akutnih crijevnih zaraznih oboljenja. Iz tog razloga se i naglašava neophodnost snabdijevanja higijenski ispravnom vodom, na način da se takva dostavlja na ugrožena područja (flaširana, u cisternama) ili da se voda iz dostupnih vodoopskrbnih objekata dezinficira (prokuhavanjem u trajanju od 5 minuta nakon ključanja ili hemijskim sredstvima na bazi hlora – pouzdanim se pokazao Izosan G granulat).

• Ima li Zavod ikakve povratne informacije sa terena? Kakva je trenutna epidemiološka situacija? 

– Nemamo dojava o epidemijskoj pojavi akutnih zaraznih oboljenja, ali epidemiološku situaciju cijenimo nesigurnom, sa tendencijom pogoršanja ka nepovoljnoj. Tek sa povlačenjem vode sa poplavljenih područja porast će rizik od hidričnih i kontaknih (fekalno-oralnih po tipu prijenosa) epidemija akutnih crijevnih zaraznih bolesti.

• Prijeti li najveća opasnost od pojave zaraznih bolesti tek nakon smirivanja stanja u BiH? 

– Da, obzirom na devastiranu infrastrukturu, nedostatak pitke vode, nedostatak sredstava za redovno održavanje lične higijene i drugo.

• S obzirom na to da je na području općine Ilidža, u Sarajevskom kantonu, došlo do izlijevanja, kako građani ovog naselja tvrde, različitih fekalnih voda te je veliki broj njih zabrinut zbog mogućnosti pojave zaraze, a prema izvještajima različitih medija sa terena došlo je i do pojave zmija i glodara na različitim područjima što je izazvalo veliku paniku među stanovništvom, možete li nam reći kakve posljedice može izazvati ovakvo stanje po zdravlje ljudi? Ima li razloga za strah?

– Ne samo na pomenutom području, ta pojava je vjerovatno prisutna i na drugim lokalitetima zahvaćenim poplavama u fazi povlačenja vode. Nesumnjivo je, međutim, da veći strah trebamo imati od akutnih crijevnih zaraznih oboljenja (enterokolitis, shigellosis, virusni hepatitis A ili zarazna žutica, paratifus, pa i trbušni tifus – u najgorem slučaju) nego od zmija i glodara. Te životinje su “istjerane” iz svojih prirodnih prebivališta i zbog toga je njihovo prisustvo uočljivije. Naravno da kontakt s njima nosi određeni rizik po zdravlje, ali ga je mnogo lakše izbjeći.

• Možete li nam reći od kojih se zaraznih bolesti najviše strahuje? Kakvi su najčešći simptomi tih oboljenja? Na šta posebno treba obratiti pažnju kako bi se prevenirala njihova pojava?

– Simptomatologija akutnih crijevnih zaraznih oboljenja koja se u ovom trenutku može očekivati je karakterizirana opštim infektivnim sindromom (povišena tjelesna temperatura, opća slabost i malaksalost) te bolovima u trbuhu, nadutošću, proljevastim stolicama, a nerijetko (ovisno o uzročniku) i osipom po tijelu, poremećajima svijesti (trbušni tifus), pojavom tamnog urina i žutilom beonjača (kod zarazne žutice). U svakom slučaju, pojava i intenziviranje navedenih simptoma i znakova bolesti zahtijeva neizostavno obraćanje za liječničku pomoć i nadzor, a u težim slučajevima i hospitalni tretman.

Izvor: Al Jazeera

***

 

Mjere za zaštitu

Poplave s kojima se trenutno suočava područje Federacije BiH nose niz opasnosti usljed oštećenja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, prekida  vodosnabdijevanja i dispozicije otpadnih materija, izlijevanja kanalizacije, oštećenja električnih vodova, prekinutih  plinskih vodova, povećane opasnosti od ozljeđivanja, saopštio je Federalni zavod za javno zdravstvo, koji je objavio mjere za zaštitu  Posebno su ugrožene tzv. vulnerabilne grupe, kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, te skrećemo pažnju na provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjere koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

U poplavljenim područjima rizik od zagađenja vode za piće je povećan, te vodu sa slavine ne treba piti dok se ne dobiju pouzdani dokazi da je sigurna za konzumaciju. Do tada je treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu. Prokuhavanje vode treba vršiti tako da se nakon što proključa pusti da ključa najmanje jedan minut, kako bi se uništili uzročnici bolesti. Ako je voda zamućena, ne smije se piti.

Često pranje ruku

Prokuhavanje i dezinfekcija ne otklanjaju zagađenja uzrokovana hemikalijama, te se takva voda ne smije koristiti. Kada je riječ o dezinfekciji vode za piće neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcijskog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcijskog sredstva potrebno se obratiti ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno.

Kada su u pitanju djeca koja se hrane zamjenama za majčino mlijeko, odnosno hranom koju treba priremati s vodom, koristiti isključivo prokuhanu vodu, i prema navedenim uputama. Ako vode nije prokuhana ili dezinficirana, ne smije se upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.  

Lična higijena je u krizinim situacijama posebno važna. Prevenstveno je važno često pranje ruku uz upotrebu sapuna (nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom), a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku djece. Nakon povratka u kuće, pored mjera zaštite koje su se provodile za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom. Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji, zatim prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.

Neophodno je da kvalificirani stručnjaci pregledaju instalacije za dostavu plina i električne energije. Osim toga neophodno je izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području. Od komunalnih preduzeća potrebno je tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacijskog sistema.

Javljanje ljekaru

Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacijskom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom, uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospjela voda za vrijeme poplave. Zagađene predmete i materijale, koji se ne mogu očistiti i dezinficirati, potrebno je baciti. Izuzetno je važno pranje odjeće i čišćenje obuće, zatim pranje i dezinficiranje dječijih igračaka, bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom.

Također, potrebno je čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom, zatim čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje. Važno je i kontrolisano koristiti sredstva za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece) i strogo se pridržavati uputstava za upotrebu. Zbog povreda koje su veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

U slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature i sl. potrebno je javiti se nadležnom ljekaru.