Video: Inzko o svome glasanju i prebivalištu
Piše: Snježana Mulić-Softić
Al Jazeera je došla u posjed videosnimka na kojem visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izjavljuje da je, iako je živio u Beču, “mnogo puta donio odluku da glasa na jugu Austrije, jer je gospodin Haider [Jorg Haider, guverner Koruške od 1999. do 2008.] bio guverner Koruške, a kako bi glasao protiv njega”.
Tu izjavu Inzko je dao 12. maja ove godine u Washingtonu na tribini “BiH, 19 godina nakon Daytona” u ogranizaciji Instituta za demokratiju u razvoju (EDI) i Savjetodavnog vijeća za BiH (ACBH).
Organiziranje tribine je bilo potaknuto, kako je navedeno u progamu organizatora, posljednjim događajima na Krimu, koje je bh. entitet RS još jednom iskoristio da zaprijeti referendumom o otcjepljenju.
Također se kao razlog navodi aktivnost Koalicije 1. mart na poništavanju efekata etničkog čišćenja.
Na pitanje novinara “zar nije evropski standard, čak i u Inzkovoj zemlji [Austrija], da lokalne vlade određuju zakone o prebivalištu” (povodom odluke Vlade bh. entieta RS o reguliranju prebivališta i boravišta, koja predviđa stroge kontrole), odgovorio je:
“U svakoj zemlji postoji pravilo. Naprimjer, ja živim u Beču jer sam diplomata, ali sam sa juga Austrije i ne mogu glasati i u Beču i u južnoj Austriji istovremeno, jer je to krivično djelo, ali sam mnogo puta donio odluku da glasam na jugu Austrije, jer je gospodin Haider [Jorg Haider, guverner Koruške od 1999. do 2008.] bio guverner Koruške, kako bih glasao protiv njega. Tako nisam glasao u Beču, imao sam izbor, ali bi bio prekršaj da sam glasao i u Beču i u Koruškoj. Međutim, moja odluka je bila da glasam u Koruškoj protiv Haidera.”
‘Borba protiv fašizma’
Iz Koalicije 1. mart kažu da su sretni što postoji taj snimak, a budući da se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini još nije oglasio javno o spornoj odluci, pravdajući se da je još nije vidio.
Emir Suljagić, koordinator Koalicije 1. mart, kaže:
“U ovom slučaju je očigledno da se Inzko preregistrovao i fiktivno prijavio mjesto prebivališta, jer je to bilo legitimno pravo u borbi protiv fašizma koje je utjelovljavao Jorg Haider. U slučaju Bosne i Hercegovine se, uz puno saučesništvo međunarodne zajednice, onemogućavaju građani da prijave prebivalište tamo gdje su živjeli do 1991. i gdje imaju svoju imovinu, a da bi demokratski i na civiliziran način odgovorili političkim strankama koje drugim sredstvima nastavljaju politiku etničkog čišćenja građana nesrpske nacionalnosti.
Mi ništa ne očekujemo od međunarodne zajednice, ali isto tako neka ne očekuje niko ni od nas da odustanemo od borbe protiv fašizma, koji u našoj zemlji utjelovljue vlast Milorada Dodika”, rekao je Suljagić.
U videosnimku visoki predstavnik kaže i to da bi se “ljudi koji su zaista zabrinuti za poštene izbore trebali obratiti nadležnim institucijama”.
“Do sada smo imali državni zakon o prebivalištu, ne može postojati različit zakon u RS-u, Brčkom, Neumu… Mora postojati jedan državni zakon i mora biti jednak za sve. Ovdje, moram reći, postoji mogućnost, iako postoje rupe u državnom zakonu, da Ministarstvo civilnih poslova napiše pravilnik ko boravi u kojem gradu, koji je dokaz tog boravišta, ali ova mogućnost, nažalost, nije iskorištena na državnom nivou i Ministarstvo civilnih poslova nije izdalo takav pravilnik.”
Srđan Blagovčanin, direktor Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, ekspert u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i dobre uprave ovim povodom kaže: “Mišljenja sam da apsolutno ljudima treba omogućiti da glasaju u skladu sa vlastitim preferencijama u vezi s mjestom na kojem će izraziti svoju volju. Tako nešto omogućavaju i zakoni Bosne i Hercegovine. Stoga, ne vidim nijedan razlog da to pravo bude uskraćivano, jer bi uskraćivanje tog prava bilo u suprotnosti sa pozitivno pravnim propisima u zemlji.”
‘Dvostruki standardi’
Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” smatra da je riječ o dvostrukim standardima.
“Ova izjava visokog predstavnika upravo dokazuje kako je postojanje dvostrukih standarda postalo princip, koji dio međunarodne zajednice smatra prihvatljivim u slučaju Bosne i Hercegovine. Sloboda političkog mišljenja, glasanja na izborima, prijavljivanja prebivališta, pa i kandidiranja na izborima, očito su vrlo poželjni i dozvoljeni kad su u pitanju građani i građanke Evropske unije, ali je, izgleda, u Bosni i Hercegovini uživanje tih prava ekskluzivno samo za pripadnike većinskih etničkih zajednica.
Sloboda svakog državljanina Bosne i Hercegovine da učestvuje u političkom životu tamo gdje želi i na način na koji želi – ne smije biti upitna, jer očito nije upitna ni u slučaju Valentina Inzka i njegovog glasanja protiv Haidera u Koruškoj. Evropska unija mora prestati da ima dvostruke aršine za sebe i za Bosnu i Hercegovinu i uključiti se u borbu za ukidanje diskriminacije i protiv postojanja građana drugog reda u Bosni i Hercegovini”, kaže Brkan.
Izvor: Al Jazeera