Biti kum toplog doma za svako dijete

Piše: Ibrahim Sofić

“Ovo je ponuda koju ne bi trebao odbiti.”

Ovu rečenicu, veoma sličnu onoj iz antologijskog filma Kum, izgovara Rijad Gvozden, mladi glumac u promotivnom videu za projekat “Budi kum” SOS Dječijih sela Bosne i Hercegovine.

I sam je odrastao u jednom od ovakvih sela. Rano je ostao bez roditelja i sa 11 godina postao je stanovnik SOS sela u Gračanici. Sada je uspješan glumac, sarađivao je s bh. oskarovcem Danisom Tanovićem i brojnim poznatim licima iz glumačkog svijeta. Gvozden kaže da mu ni najmanje nije bilo teško, sa emotivne strane, biti “kum”.

“Na projektu izrade promotivnog spota ‘Budi Kum’ skupila se, zaista, sjajna ekipa ljudi, koji su donirali svoje vrijeme i znanje sa željom da spot u konačnici bude što bolji. Atmosfera na snimanju je bila sjajna – kakva, zapravo, mora biti kada znate da radite pravu stvar. Moja veza sa SOS Dječijim selima je specifična i trajna i neizmjerno sam sretan što sam dio ovog projekta”, kaže u intervjuu za Al Jazeeru.

Stalna podrška

Gvozden ističe kako kumstvo SOS selu podrazumijeva kontinuiranu i posvećenu podršku tokom cijele godine u ostvarenju misije “toplog doma za svako dijete”.

“Mjesečnom donacijom se pomaže pokrivanje životnih troškova 29 SOS porodica u Dječijim selima u Sarajevu i Gračanici. Uplate mogu biti mjesečne, kvartalne, polugodišnje, a donacijom od pet, osam ili deset konvertibilnih maraka (2,5, četiri ili pet eura) ili u iznosu koji neko na mjesečnom nivou može priuštiti uistinu se čini mnogo.”

Kumstvo nije vremenski određeno i uvjetovano je samo dobrom voljom, dobrim srcem i željom da donor bude jedan od prijatelja SOS porodica i da pomogne izgradnju bolje budućnosti za djecu koja su, zbog različitih okolnosti, ostala bez roditeljskog staranja, a koja su toplinu porodičnog doma dobila u SOS Dječijim selima.

“Iako će većini ljudi jedna od asocijacija na riječ ‘kum’ zaista biti antologijski film, u isto vrijeme ona može biti i asocijacija na posvećenost, trajnu vezu. U našoj kulturi i tradiciji je uvriježeno da se za kuma biraju dragi, bliski ljudi, za koje znate da će u svim životnim situacijama biti uz vas. Baš kao što će kumovi SOS porodica svojom podrškom biti tu uz njih kada to oni trebaju”, ističe mladi bh. glumac.

Gvozden govori da su razlozi njegovog dolaska u Dječije selo “bili sve osim pozitivna priča”, a vremenom je ona to postala.

“Naravno da nije jednostavno kada imate 11 godina i kada se morate navikavati na život u novoj sredini, okruženi novim, nepoznatim ljudima. Moj san je da nijedno dijete to nikada ne iskusi, ali u Dječijim selima su se, zaista, trudili da moja prilagodba i organiziranje života budu što bezbolniji”, ističe on.

“Porodično okruženje, koje se njeguje u Dječijim selima je, zapravo, najbliža slika odrastanja u biološkoj porodici, što ovu organizaciju, uz brigu o djeci i mladima do samostalnosti, a ne samo do 18. godine, čini drugačijom i posebnom.”

Pomoć države

Dodaje kako je za svako dijete najbolje da odrasta uz biološke roditelje, ali kada to nije moguće, “kao što u slučaju mene i moje braće i sestara”, onda se svi iz SOS sela, mame i tete, pedagozi, psiholozi, socijalni radnici (…) iz svog ugla i na svoj način potrude da to bude mjesto na kojem će se svako dijete osjećati kao da imaju porodicu.

“To je mjesto na kojem će pronaći toplinu, ljubav, sigurnost, podršku (…) kada god ih budu trebali. I danas sam u kontaktu sa svima njima, rado odem u Dječije selo i znam da tamo imam veliki broj ljudi koje smatram svojim dragim prijateljima i porodicom.”

Pored građana, djeci bez roditelja neophodna je pomoć države, institucija te kompanija. U SOS selima se njeguje porodični model brige. koji je u svakom mogućem smislu, kako ističe sugovornik Al Jazeere, koncept koji je najviše naklonjen potrebama djeteta.

“Svakako da je podrška nužna i mi bismo je, kao društvo u cjelini, morali pružiti. Jedan od načina kako se pojedinci mogu uključiti jeste upravo Kumstvo SOS porodica. Ono što je dodatno važno je i podrška države, u smislu izrade i usvajanja relevantnih zakonskih okvira, njihovo provođenje i generalno poštivanje Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, koja je sastavni dio Ustava ove zemlje.”

“Kada bi se svaka od navedenih kategorija involvirala i dala svoj doprinos – odrastanje djece bez roditeljskog staranja bilo bi umnogome olakšano.”

Svjedočanstvo dobrog rada SOS Dječijih sela u Bosni i Hercegovini su i nagrade i priznanja tom udruženju, od kolektivne Šestoaprilske nagrade 2013. godine do nagrade Conrad N. Hilton Humanitarian Prize za izuzetan doprinos, s ciljem ublažavanja ljudske patnje i humanitarno djelovanje.

Nagrada na SFF-u

Pored života i angažmana u radu SOS Dječjih sela, Gvozden je glumio u većem broju filmskih ostvarenja, a za jedno je i nagrađen 2011. godine, na prestižnom Sarajevo Film Festivalu.

“Film Tjelesna funkcija, koji je rađen u okviru SFF-ovog projekta ‘Sarajevo grad filma’, u režiji Dane Komljena, 2011. godine proglašen je najboljim kratkim igranim filmom. Uz Anela Hasanbašića, ja sam igrao glavnu ulogu i zaista je cijeli proces bio zanimljiv i drugačiji i drago mi je da sam bio dio cijele te priče”, govori on.

“Naravno da vam svako priznanje i nagrada znače i da su svojevrsna poruka da su vrijeme, energija i znanje koje ste uložili u nastajanje filma, ali i u izgradnju sebe kao profesionalca u proteklom periodu, imali smisla. Za SFF me vežu i sjajna iskustva s filmom Prtljag Danisa Tanovića, ali i prikazivanje nekoliko kratkih filmova čiji sam ja bio autor.”

Zanimljivo je da je filmove radio na brojnim lokacijama, pa čak i u Japanu.

“Za svakog glumca je izuzetno dragocjeno kada dobije priliku raditi s ljudima koji sa sobom nose različite kulturološke i iskustvene karakteristike, sa ljudima različitih senzibiliteta i viđenja stvarnosti i svijeta koji nas okružuje, drugačijih promišljanja i pristupa radu. Suštinski, ono što je posebnost svake od tih suradnji jeste želja da projekat na kojem radite u konačnici pošalje poruku koja vam je važna, da potaknete gledatelje na razmišljanje i da pokrenete neke promjene – bilo da su na razini svakog individualca ili na nivou društva.”

Izvor: Al Jazeera