Veliki trgovci čekaju bolji standard

Piše: Fahrudin Smailović

Slaba kupovna moć građana i nesigurnost tržišta glavni su razlozi što veliki trgovinski lanci zaobilaze zemlje regije.

Građani zemalja regije – Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine na taj način su lišeni mnogih prednosti koje veliki trgovinski lanci nose sa sobom, saglasni su sagovornici Al Jazeere.

Enver Muratović, šef Odsjeka za vanjskotrgovinsku politiku, kontrolu i zaštitne mjere u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kazao je da su kupovna moć i sigurnost glavni faktori zbog kojih trgovinski lanci poput Lidla, IKEA-e i Carrefoura zaobilaze Bosnu i Hercegovinu.

Prema njegovim riječima, članstvo u NATO savezu značajan je preduvjet da bi se veliki svjetski trgovci zainteresirali za neku regiju.

Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske saopćeno je da u tom entitetu postoji povoljan privredni ambijent za poslovanje trgovačkih lanaca.

“Dokaz za to su brojni trgovački centri koji su otvoreni u Republici Srpskoj”, navodi se u saopćenju dostavljenom Al Jazeeri, koje potpisuje ministrica Maida Ibrišagić-Hrstić.

Federalno ministarstvo trgovine saopćilo je kako nema saznanja o poslovanju trgovačkih lanaca.

Globalni indikatori

Malo tržište i slaba kupovna moć građana glavni su razlozi za nedolazak trgovinskih lanaca na tržište BiH, kazao je za Al Jazeeru dr. Safet Kurtović, redovni profesor na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Odlike BiH

BiH je slabo rangirana i zbog visokog rizika zemlje (Country risk), što znači da je premijski rizik blizu 20 posto. Veliki trgovinski lanci zbog toga bi trebali ostvariti 20 posto profita više nego na razvijenom tržištu.

Trenutno su u BiH prisutni regionalni lanci poput Mercatora, Konzuma i Tempa. Tu zemlju, zasada, zaobilaze i veliki i srednji trgovinski lanci, ističe dr. Kurtović.

“Pored kupovne moći problemi se vezuju i za sporu administraciju, lošu infrastrukturu te prilično neliberalizovano tržište malotrgovina u BiH”, ističe Kurtović.

Kada je riječ o malom tržištu, navodi on, ukupni godišnji prihod na nivou BiH iznosi blizu dvije milijarde eura. Zbog te činjenice, ova zemlja nije atraktivna meta za velike lance poput Carrefoura ili Walmarta.

Globalno istraživanje razvijenosti maloprodaje (GRDI – Global Retail Development Index) navodi kako zemlja, da bi bila atraktivna, na jednog stanovnika treba imati više od 200 metara kvadratnih maloprodajnog prostora.

“BiH, prema posljednjim podacima iz 2013, ima svega nešto ispod 30 metara kvadratnih maloprodajnog prostora po stanovniku”, navodi dr. Kurtović i dodaje da, naprimjer, Hrvatska ima blizu 200 metara kvadratnih modernih maloprodajnih površina na jednog stanovnika.

Najbolje rangirane zemlje prema razvijenosti maloprodaje 

Najbolje rangirana zemlja na GRDI listi u regiji je Makedonija – na 28. mjestu, Albanija zauzima 30. mjesto, dok su ostale zemlje bivše Jugoslavije – Hrvatska, Srbija i BiH iza 60. mjesta.

Dolaskom velikih trgovaca potrošači bi imali korist. “Snažnija konkurencija bi dovela do bolje ponude, imali bismo bogatiji asortiman, cijene i marže bi pale, a asortiman proizvoda bio bi bolji”, zaključuje dr. Kurtović.

Srbija: Nizak nivo potrošnje

U Srbiji su raspoloživa sredstva za potrošnju po domaćinstvu gotovo 250 eura, što je izuzetno nizak nivo potrošnje,  blizu šest do sedam milijardi eura.

To je, kako za Politiku kaže Dragovan Milićević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, slab poticaj za velike igrače poput IKEA-e ili drugih trgovinskih lanaca tog formata.

“Prosečna zarada od najmanje 500 evra je za velike svetske trgovce zlatni standard, ne dolaze ako ovaj preduslov nije ispunjen. Srednja klasa nema dovoljno para i oni to znaju, snimili su odavno naše tržište”, ističe Milićević i dodaje da je u Srbiji komplicirano dobijanje građevinskih dozvola i da je to, uz neefikasnu državnu administraciju, veliki problem.

Dr. Stipe Lovreta, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu ističe da Srbiji nedostaje diskontni lanac poput Lidla koji je poznat po cjenovnoj konkurenciji.

“Lidl na svim tržištima na kojima posluje ima za oko 20 odsto niže cene od konkurencije. Njegova politika je veći obrt i niže cene. Međutim, bilo bi zanimljivo videti kako bi se postojeći trgovci prilagodili tim novim uslovima i da li bi hipermarketi pokušali da se izjednače po cenama i u kojoj meri” kaže dr. Lovreta.

Srbija je, prema njegovom mišljenju, odavno otvorila tržište i ne postoje nikakve prepreke da se i kod nas nađu veliki igrači.

CG: Okupirano tržište

U Ministarstvu ekonomije Crne Gore smatraju da je osnovna prepreka nepostojanja trgovinskih lanaca u toj zemlji malo, a, također, već okupirano tržište.

“Naime, u Crnoj Gori je relativno razvijena mreža lokalnih i regionalnih lanaca trgovine poput: Voli, Laković, Roda, Maxi, Mercator, pa samim tim velike kompanije ne bi osjetno preuzele dio tržišnog kolača, što im s obzirom na veličinu i izgrađen brend ne bi išlo u prilog”, kaže za Al Jazeeru Boris Rebić, šef Direktorata za transformaciju i investicije pri Ministarstvu.

Rebić dodaje da bi zbog dinamičnog i konkurentnog tržišta Crne Gore novi investitori morali biti oprezni, jer se dovodi u pitanje koliko bi se moglo utjecati na već izgrađene navike i lojalnost potrošača.

Sigurnosni aspekt

Staro ekonomsko pravilo je da investitor ide tamo gdje ima dvije ključne komponente – profitabilnost i sigurnost. U svakom slučaju, investitori će ići tamo gdje je veća sigurnost.
To su im privlačna tržišta i sa tog stanovišta treba vidjeti iskustva koja su bila prisutna u drugim zemljama prije nego što su bile članice NATO-a i sada kada su postale članice Alijanse, smatra dr. Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

“Ograničavajući faktor bi bio, vjerovatno, i obim prometa na kakav su navikli lanci poput Walmarta, Lidla ili Carrefoura”, ističe on.

Osim navedenih, investitori u ovoj oblasti moraju voditi računa i o velikim troškovima transporta, logističke podrške, uspostavljanja organizacijske strukture i marketing istraživanja.

Nedovršena tranzicija

Dr. Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, razloge nedolaska velikih trgovačkih lanaca vidi u niskoj kupovnoj moći stanovništva.

“Postojeća konkurencija je vrlo značajna, po mom mišljenju. Imamo razvijene trgovinske lance, pogotovo u prehrambenoj industriji. U Crnoj Gori je malo tržište, a tranzicija još nije završena”, kazao je Al Jazeeri dr. Mihailović, dodajući da računa da će uskoro doći do određenih promjena.

Danas se, prema njegovom mišljenju, radi o trgovinskoj revoluciji umjesto industrijske koja je važila za prošla vremena.

Dr. Mihailović navodi da Crna Gora čini sve da se administracija i barijere pri ulasku stranih investitora smanjuju. “U Crnoj Gori možete otvoriti preduzeće za jedan euro. Jedino lokalna administracija pravi određene probleme i potencijalni investitori se na nju žale”, ističe on.

Izvor: Al Jazeera