Sajam knjiga vraća nadu izdavačima

Piše: Fahrudin Smailović

Dvadeset i šesti Međunarodni sajam knjiga u Sarajevu donio je ohrabrenje izlagačima, koji su, zbog slabijeg prometa i manje platežne moći posjetilaca, u protekle dvije godine, kako navode, pretrpjeli značajne gubitke.

Zahvaljujući subvencijama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, iznajmljivanje izložbenog prostora bilo je za domaće izlagače jeftinije za 30, a za strane 10 posto, dok je posjetiocima ulaz bio besplatan.

Predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine (UIK BiH) Ibrahim Spahić kaže za Al Jazeeru da su te promjene prihvaćene na obostrano zadovoljstvo izlagača i posjetilaca.

Dodijeljene nagrade

Specijalna nagrada žirija, nagrada koja nema određenu kategoriju, pripala je Ministarstvu kulture i informiranja i Narodnoj biblioteci Srbije za koordinirani izdavački nastup, Goethe institutu u Bosni i Hercegovini za izložbu Herte Muller “Začarani krug riječi”, Ministarstvu kulture i turizma Republike Turske za promociju izdavaštva i prevodilaštva, zatim Asocijaciji izdavača Kraljevine Saudijske Arabije za nastup na Sajmu te Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine za izložbu “Povijest Vijećnice”.

“I ove godine je nama zadovoljstvo da se prihvatila inicijativa Udruženja da se pod motom ‘Riječ, knjiga, univerzum’ održi 26. Međunarodni sajam na nekih 2.000 kvadrata i sa 95 štandova i preko 250 izdavača”, kazao je Spahić.

Pored izvanredne posjete, istakao je sjajan susret autora, izdavača i čitalaca.

Diferencirana stopa PDV-a

Spahić je naveo da je tokom sajma održano više od 50 promocija, koje je vodio Mirsad Bećirbašić.

“Na ovom sajmu smo imali, također, izuzetnu priliku da imamo izložbu Herte Muller, dobitnice Nobelove nagrade, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH”, kazao je.

Predsjednik UIK BiH istakao je da su bosanskohercegovačke vlasti podržale zahtjev da se uvede diferencirana PDV stopa za knjigu. Kazao je da se nada da će nova fiskalna godina donijeti i tu novinu.

Ocijenio je da je nepravedno da samo knjiga u Bosni i Hercegovini trpi takve štete godinama, zbog PDV-a od 17 posto, i istakao da je to ključ za budućnost knjige ovoj zemlji.

Ajdin Šahinpašić, direktor TKD Šahinpašić, koji je zajedno sa Centrom Skenderija i Udruženjem izdavača i knjižara organizator ovogodišnjeg sajma, ukazao je na poteškoće na koje su organizatori nailazili protekle dvije godine, zbog toga što je sajamska dvorana uništena nakon pada krova ledene dvorane tokom velikih snježnih padavina 2012. godine.

“Odziv publike je bio više nego dobar. Samim tim se to reflektiralo na prodaju knjiga, tako da su izlagači svi zadovoljni”, istakao je.

Da bi izdavači mogli adekvatno raditi svoj posao, prema mišljenju Šahinpašića, država “treba regulirati crno tržište, zabraniti uličnu prodaju knjiga, zaštititi izdavače kroz knjižarsku mrežu koja plaća porez i doprinose za svoje uposlenike”, dodajući da se knjige obezvređuju prodajom na ulici.

Zadovoljni izlagači

Kašmir Huseinović, nakladnik i pisac, predsjednik je grupacije Hrvatske dječje knjige i jedini direktni hrvatski izdavač na ovogodišnjem sajmu.

“Mi smo prvi put došli u Sarajevo kao Hrvatska dječja knjiga. Ali na našem štandu nisu samo nakladnici koji objavljuju dječju knjigu nego su nam se pridružili i drugi zainteresirani nakladnici iz Hrvatske, koji rade i ostale knjige”, kazao je Huseinović.

Budući da je i ranijih godina izlagao na sajmu u Sarajevu, primjećuje da je ove godine posjećenost veća, što pripisuje činjenici da su svi izlagači u jednom paviljonu, a ulaz besplatan.

Marko, izlagač na štandu beogradske izdavačke kuće Dereta, godinama izlaže na Sarajevskom sajmu. Na štandu te izdavačke kuće broj posjetilaca je jednak kao i prošle, ocijenio je.

Naveo je da je prošle godine prodaja bila slabija, “ali tako je bilo i u drugim gradovima, ne samo u Sarajevu”.

 

Organizatori sajma naročito značajnim su ocijenili učešće udruženih izdavača iz Srbije, Ministarstva kulture i turizma Turske te Kulturnog centra Kralj Fahd u Sarajevu, na čijem štandu se predstavila i asocijacija izdavača iz Saudijske Arabije.

Ajla Šiljak, koordinatorica za medije Kulturnog centra “Kralj Fahd”, podsjetila je da Centar drugi put učestvuje na tom sajmu, i to na nekomercijalnoj osnovi.

“Naša ciljna grupa saradnje su uglavnom visokoobrazovne institucije i kulturne institucije. Imamo jako dobru saradnju s univerzitetima Bosne i Hercegovine”, kazala je Šiljak, uz ocjenu da će Centar nastojati iduće godine ponuditi još više izdanja.


Dragan Purešić – načelnik je Odjeljenja za izdavaštvo i plasman knjige u Narodnoj biblioteci Srbije, koja je izvršni organizator i realizator nastupa Republike Srbije na međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja.

“Pored sajamskog predstavljanja koje je osnovno, još jedan značajan segment je predstavljanje pisaca. Mi smo prilikom nastupa u Sarajevu predstavili i četiri naša pisca – Vuleta Žurića, Alena Bešića, Enesa Halilovića i Srđana Srdića”, kazao je Purešić.

Štand izdavača iz Srbije dobio je specijalnu nagradu žirija za najbolje koordinirani nastup na Sajmu.


Dragana Lasica – voditeljica je Odjela za bibliotečku saradnju Goethe instituta u Bosni i Hercegovini, koji nastupa na Sajmu od 2004. godine.

Pored standardnog sadržaja, Institut je ove godine uveo i digitalnu ponudu eBiblioteka. Ta usluga omogućava pozajmljivanje digitalnih medija, kao što su filmovi, e-knjige, e-audio ili e-novine, i to tako što ih jednostavno preuzmete sa eBiblioteke.

“Ti sadržaji se mogu čitati na računarima, pametnim telefonima, tabletima i e-book readerima. Ova usluga će ove godine biti besplatna. Goethe institut je prva biblioteka u Bosni i Hercegovini koja nudi ovakvu uslugu u elektronskom formatu”, zaključila je Lasica.

 

Peticija izdavača

Damir Uzunović, suvlasnik, direktor i urednik izdavačke kuće Buybook iz Sarajeva, jedan je od potpisnika peticije da se omoguće povlastice izlagačima i posjetiocima na sajmu.

“Mislim da se odmah primijete benefiti – nama je lakše poslovati, manji su troškovi, ulaz je besplatan. Mislim da su to dva benefita koja moraju dati rezultate”, istakao je Uzunović.

Sliku bh. izdavaštva ocijenio je sumornom i otužnom, dodajući da će za oporavak biti potrebno pet do 10 godina. Taj proces uključuje ukidanje PDV-a i okretanje domaće publike bh. izdanjima.

Na taj način bh. izdavači mogu upošljavati urednike, lektore, korektore i drugo osoblje, kazao je Uzunović.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Svjetski dan knjige treću godinu zaredom u Hrvatskoj se obilježava manifestacijom Noć knjige kroz više od 700 različitih programa u 156 gradova i općina. Prvi puta održat će se i u zatvorima, dječjim domovima, bolnicama. Prilog Marina Veršića.    

Published On 23 Apr 2014

Kakva je uloga knjige u savremenom društvu? Šta se događa s navikom i potrebom čitanja? Kako društvena i ekonomska kriza utiču na pisce, izdavače, čitaoce? Koliko je neizvjesna budućnost knjige? Međunarodni dan knjige i autorskih prava obilježava se svake godine 23. aprila. U ovoj emisiji govorit ćemo o aktuelnom stanju u izdavačkoj industriji, odnosu prema […]

Published On 23 Apr 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO