Mediji pod ‘terorom’ društvenih mreža

Piše: Fahrudin Smailović

Nove digitalne tehnologije, a pogotovo društvene mreže, promijenile su odnose publike i medija. Postale su alat za otkrivanje i praćenje udarnih događaja, a specifični su u tome da za vijest istovremeno saznaju i korisnici i novinari.

Kako tvrde medijski eksperti, mreža je slobodna, ljudi su ostvarili slobodu govora, pa tako Facebook, Twitter i ostale mreže ne samo da ugrožavaju klasične medije, već ih potiskuju i postaju glavni izvor informacija, čak i novinarima.

Novinari su tako potpali pod utjecaj društvenih mreža i primorani su pronalaziti nove metode i vratiti vrijednosti profesionalnoj, provjerenoj i kvalitetnoj informaciji.

Pred njima je zadatak da pronađu nove izražajne mogućnosti kako bi znanjem i sposobnošću kreiranja poruke vratili vrijednosti.

U prilog novinarstvu

Neven Barković, izvršni urednik zagrebačkog Tportala, smatra da je taj proces dobar, a ne loš za novinarstvo.

“Zašto? Zato što je klasično (tiskano, TV, radio) novinarstvo jednosmjerno – mediji objavljuju informacije, povratne informacije od konzumenata tih informacija najčešće su bivale zanemarene”, kaže on.

U vrijeme društvenih mreža, kaže Barković, takvo nešto je praktično nemoguće izbjeći, pa su novinari, upravo zbog brzine te povratne informacije, prisiljeni više pažnje posvetiti provjeri teza koje objavljuju, “jer će u protivnom biti ekspresno ispravljeni i osramoćeni u javnosti, a to je nešto što si nijedan novinar koji drži do svog ugleda ne smije dopustiti”.

“Osnovne postavke evolucije vrijede i u ovom slučaju – onaj tko se ne prilagodi novim okolnostima i novom okruženju, taj će izumrijeti. Društvene mreže novinari trebaju prihvatiti i naučiti se natprosječno dobro služiti njima, inače će ih vrijeme pregaziti. Kome to nije jasno, tomu ne predviđam svijetlu budućnost u novinarstvu”, ističe Barković.

“Novinari moraju postati svjesni da se od njih ne traži ništa naročito kompleksno – samo treba objavljivati istinite, provjerene i relevantne informacije. I budu li tako radili, ne moraju se plašiti društvenih mreža i ‘građanskog novinarstva’. Dapače, od njih kroz bržu interakciju sa svojim čitateljima mogu samo profitirati”, zaključuje.

Prilika za demokratizaciju medija  

Na početku postojanja, internetski mediji, pa i društvene mreže, izgledali su kao nova, velika prilika za demokratizaciju medija, navodi Ahmed Burić, bosanskohercegovački književnik i novinar.

“Gutenbergova, štampana civilizacija je već bila na izdisaju i otvarao se novi prostor, u kojem se moglo naći mjesto za najrazličitije sadržaje. No, nije se vidjela opasnost da će jednostavni, često banalni sadržaji sa društvenih mreža potisnuti većinu ‘ozbiljnih’, analitičkih sadržaja i postati dominantna ‘snaga’ današnjeg novinarstva”, kaže Burić.

Prema njegovom mišljenju, vlasnici web portala i ostalih digitalnih medija u utrci za brojem “klikova” često idu za neprovjerenim i bizarnim sadržajima, jer broj klikova stvara popularnost i profit. Nije optimista kada je riječ o povratku kvalitetne i provjerene informacije.

“Kvalitetna informacija, ili sadržaj baziran na analizi i sintezi, bit će dostupan sve manjem broju ljudi, jer ga je u današnje vrijeme skupo napraviti u odnosu na ove druge sadržaje. Tako da ćemo u budućnosti imati nekoliko medijskih oaza, zaštićenih uglavnom velikim kapitalom njegovih osnivača, i pustinju raznoraznog trasha, u kojoj će svako pokušati naći nešto za sebe. A znamo ko profitira u neuređenim pustinjskim pravilima igre: oni koji presreću karavane i bave se, uglavnom, razbojništvom. Za nas malo drugačije nije baš ostalo puno prostora”, ističe Burić.

Svaki pokret treba lidera

Direktorica i glavna urednica beogradskog sedmičnika Novi magazin, Nadežda Gaće, priznaje važnost društvenih mreža i ističe ulogu koju su odigrale u Egiptu i Libiji, pa i u februarskim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

“Ali, sa druge strane, postoji još jedno pitanje – da li društvene mreže mogu da preuzmu na sebe ono što je potrebno u svakoj akciji? Mora uvek postojati neko ko je čovek, ko je organizator i koji je, na neki način, lider tog pokreta”, naglasila je.

Kazala je da je bez utjecaja čovjeka teško mijenjati društvo. Navela je primjer pokreta Wall Street u Americi.

“Trajao je mesecima, imao je bezbroj sledbenika na socijalnim mrežama, ali pošto nije postajala organizacija, efekat pobune na Wall Streetu nije imao tu moć koju bi imao da je postojao lider”, ocijenila je Nadežda Gaće.

Nezamjenjiva uloga 

Uvjerena je da ni Twitter, ni Facebook ne mogu preuzeti ulogu novinarstva, čija je funkcija suštinska analiza.

“Naša profesija ima upravo taj elemenat – da ukazuje na uzrok, na posledicu i na ono što će se dogoditi, ili da predlaže mere koje će biti bolje za rešavanje uzroka. Twitter i Facebook je vaš lični, individualni stav”, istakla je.

Prema njenom mišljenju, u novinarstvu imate odgovornost “za napisanu i izgovorenu reč”.

“Bez obzira što su društvene, ove mreže se smatraju da ‘razgolićuju’, da više nema nekih velikih tajni. Evo, šta smo mi od prepiske koja je od [Juliana] Assangea, [Edwarda] Snowdena doznali? Mi smo doznali intrige. To nije pomerilo političare ni u Americi, ni u Rusiji, ni u Evropi. Doznali ste kako oni razgovaraju, ali to je na nivou spinovanja. Nije zbog toga morao – evo poslednji slučaj – ‘twitteraši’ su stavili sliku čoveka koji je bio predsednik neke komisije za dodelu raznih stvari i videli su na njegovoj ruci neki skupi sat. Krenuli su od tog sata i taj sat jeste bio inicijalna kapisla. Onda su izanalizirali i videli su da on ne može na osnovu svoje plate da ima preko dvadeset kuća. Vi možete to da pokrenete, ali posle mora uvek postojati osmišljena akcija”, kaže Nadežda Gaće.

Naglasila je kako smatra da su društvene mreže vrlo dobre, ali ne mogu, u suštini, zamijeniti ono što je veoma dobro – kako u novinarskom poslu, tako i u organizaciji građana koji su nezadovoljni i političkim sistemima i odgovorima parlamentarne demokratije.

Izvor: Al Jazeera