Protesti Krimskih Tatara zbog intervencije

Rusi čine 58 posto stanovništva Krimskog poluotoka, a 24 posto Ukrajinci. Najbrojniju manjinu – 12 posto, čine Krimski Tatari.

Taj narod i danas Rusima zamjera deportaciju u Srednju Aziju prije 70 godina, tokom koje ih je polovina umrla.

Posljednjih godina dio Krimskih Tatara vratio se na poluotok, ali tenzije između njih i ruskog stanovništva ne prestaju.

Nesigurnost

Krimske Tatarke, pripadnice dobro organizirane i obrazovane manjine, užasnute su ruskom intervencijom na Krimu.

Protestima žele izraziti negodovanje zbog ruskog vojnog zauzimanja Krima koje je počelo u petak.

“Plašim se, a vidim da su i drugi uplašeni. Vidim im strah u očima. Jednostavno se ne možemo osjećati sigurno”, kaže Vetanije Kurnosava, Krimska Tatarka.

Predgrađe je možda najsigurnije mjesto za proteste, jer se proruski stanovnici Krima svakog dana okupljaju u centru grada.

“Ovo je jasan znak kako ne smatraju svi na Krimu da je riječ o nekoj vrsti oslobođenja. Na ovom transparentu sažeto je ono šta misle: ‘Putine, moja djeca se plaše tvojih branitelja'”, iz Krima izvještava Robin Forestier-Walker, Al Jazeerin reporter.

Branitelji koje je Rusija poslala trenutno okružuju ukrajinske vojne baze poput one u etnički pomiješanom gradu Bahčisaraju.

Prema Kremlju, ruska vojska je na Krimu kako bi branila stanovništvo koje govori ruski jezik.

Složeni problemi

Ali za mnoge stanovnike Krima, poput porodica ovih vojnika zarobljenih u bazi, stvar je mnogo složenija.

Zarima je Tatarka, njena snaha je Ruskinja, a unuk ukrajinski regrut.

“Od koga nas brane? Neka nađu Rusa koji je ovdje ugrožen ili ponižen. Pokažite mi ga! Kome brane da govori ruski? Ja govorim ruski jezik, iako sam etnička Tatarka!”, kaže ona.

U ovom selu blizu baze grupa tatarskih muškaraca priprema se za patrolu ulicama. Mnogi se ne osjećaju sigurno.

“Mi smo Krimski Tatari i organiziramo se kako niko ne bi mogao doći i izazivati probleme”, kaže jedna od okupljenih žena.

Krimski Tatari još pamte ruski progon. I malo je onih koji vjeruju da ih na Krimu sada čeka svijetla budućnost.

Izvor: Al Jazeera