Nije lako popravljati zube na Balkanu

Sve zemlje regije, smatra struka, imaju veliki potencijal za razvoj zdravstvenog, a posebno dentalnog turizma (Sanjin Struki? / Pixsell)
Sve zemlje regije, smatra struka, imaju veliki potencijal za razvoj zdravstvenog, a posebno dentalnog turizma (Sanjin Struki? / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

U sklopu zdravstvenog turizma, koji obuhvaća razne vidove medicinskih usluga uz istovremeni odmor, sve popularniji je dentalni turizam.

Prisutan je i polako se razvija i u zemljama regije – Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Cijene usluga su od dvostruko do nekoliko puta jeftinije nego, naprimjer, u Skandinaviji, no itekako ima problema u vidu nedostatka infrastrukturne i druge podrške na razini država.

U Hrvatskoj je dentalni turizam, prije svega, prisutan na Jadranskoj obali. Istra godinama razvija zdravstveni, pa tako i dentalni turizam, u čemu bitno pomaže blizina Italije, ali i nekih srednjoeuropskih zemalja, pa je kao destinacija relativno dostupna.

S druge strane, iskustva nekih vlasnika stomatoloških ordinacija u Dalmaciji govore o ozbiljnim preprekama razvoju te vrste turizma.

Nema saradnje

Ljilja Pantalon, vlasnica stomatološke ordinacije u Zadru, kaže kako su najveći problemi loša trajektna povezanost s Italijom i manjak niskobudžetnih avionskih veza s Europom tijekom cijele godine, te slaba marketinška aktivnost.

Osim toga, kaže, stomatolozi u dentalni turizam ulaze samoinicijativno, bez nekoga tko bi im znanjem pomogao ući u posao.

Pojedinačni uspjeh nedovoljan

Mnoge ordinacije su već ranije prepoznale potencijal dentalnog turizma, koji se ne odnosi samo na cjenovnu konkurentnost, nego i na blizinu tržišta EU-a i već su napredovale.

“Međutim, ne možemo biti zadovoljni pojedinačnim uspjehom, nego se razvoju zdravstvenog i posebno dentalnog turizma treba pristupiti strateški i postaviti razvoj zdravstvenog turizma kao jednog od prioriteta turističkih politika. Mnogi od važnih preduslova za razvoj zdravstvenog turizma su izvan mogućnosti individualnih pružalaca usluga i potrebna je pomoć država. S druge strane, pružaoci zdravstvenih usluga moraju kontinuirano raditi na unapređenju svojih internih kapaciteta i tržišnog nastupa, a posebno na inovativnosti”, ističe Peštek.

“Svi stomatolozi plaćaju oglašavanje preko interneta kako bi privukli pacijente. U Dalmaciji nema konkretnog primjera suradnje oko koncepta dentalnog turizma među kolegama. Mislim da bi država trebala sufinancirati marketing, kako dentalnog tako i cijelog zdravstvenog turizma, kako bi potakla razvoj tog dijela zdravstvenog sustava. Trebala bi sufinancirati smještaj za pacijente koji koriste medicinske usluge van turističke sezone, te poboljšati trajektne i avionske veze”, kaže Pantalon.

Uz to, smatra, potrebna je jača i kvalitetnija prezentacija medicinskih usluga i zdravstvenih ordinacija na turističkim sajmovima, kako bi se olakšalo privlačenje pacijenata.

Ovako, što zbog navedenih razloga, što zbog krize, još nisu osjetili znatan porast broja pacijenata.
Novim pacijentima uz stomatološke usluge nude besplatan smještaj i prijevoz, no dolazaka je, ipak, manje, jer je kriza zahvatila i Dalmaciji najbližu ‘metu’ – Italiju.

I u BiH postoje problemi s izostankom potpore na višim razinama. U sarajevskoj stomatološkoj klinici QuickSmile kažu kako organiziranih posjeta turista u sklopu dentalnog turizma nisu imali, a tek zahvaljujući reputaciji bilježe dolaske 200 do 300 turista godišnje iz Skandinavije i srednjoeuropskih zemalja.

U marketingu se uzdaju u svoju internetsku stranicu, a nove klijente dobivaju uglavnom po preporuci. Uz stomatološke usluge nude cjelokupan turistički aranžman, koji uključuje prirodne ljepote, kulturu i hranu.

“Turističke agencije ne nude takav vid usluge za BiH. Klijentelu koja je na turističkom proputovanju k nama upute matične ambasade, konzulati, hotelski službenici ili poznanici koji su koristili naše usluge. Sve se to još razvija dosta stihijski”, objašnjava dr. Amela Mrzić.

Rast koji bilježe nema nikakve korelacije s dentalnim turizmom, koji se, kaže Mrzić, slabo razvija. Turističke zajednice još nisu prepoznale potencijal, a strategije razvoja, kaže, nema.

Klijenti dolaze po preporuci

Otprilike isti broj pacijenata iz inozemstva godišnje zaprimi i ordinacija Dental Implant iz Beograda, ne računajući dijasporu trajno ili privremeno nastanjenu u inozemstvu, koja, kao i u Hrvatskoj i BiH, posjet domovini iskoristi za obavljanje jeftinijih stomatoloških zahvata.

I ovdje, uglavnom, ulažu u web-marketing, a mreža klijenata također se širi po preporukama.

“Radimo sve u sopstvenoj režiji. Organizujemo prevoz od i do aerodroma, imamo u ponudi više luksuznih apartmana, vodice po potrebi. Dešavalo se da zatražimo usluge turističkih agencija. Takođe, bilo je ponuda od strane turističkih agencija što se tiče dentalnog turizma, ali to nije urodilo plodom”, kaže dr. Ivan Stojanović.

Složen turistički proizvod

Zdravstveni turizam, kaže Bura, podrazumijeva znatno složeniji turistički proizvod od drugih selektivnih oblika turizma, a to znači i višestruke efekte na cijelo gospodarstvo, te cjelogodišnju aktivnost i ponudu.

“Moram naglasiti da i oni najodgovorniji u ovim sektorima ne shvaćaju složenost ovog ‘proizvoda’, a u tom smislu nedostaju znanja i konzultantskim kućama koje su određivale dosadašnji pravac razvoja turizma i doveli ga ovdje gdje smo danas. Promjene mogu nositi samo konzultanti s novim znanjima i iskustvima”, naglašava Bura.

Ordinacije se samostalno probijaju u ovoj grani turizma. Od pomoći s viših razina, kaže Stojanović, nema ni traga. Tamo, kaže, ne prepoznaju potencijal dentalnog turizma.

“Nemamo apsolutno nikakvu pomoć. Država nema razvijenu svest da je dentalni turizam nešto što treba razviti i potpomoći. Pre dosta godina, kada smo tek kretali, malo njih je uopšte znalo da to postoji, a još manje njih je verovalo u taj koncept”, kaže Stojanović, izrazivši nadu u promjene nabolje.

Suradnja nedostaje i između država regije.

“Ne možemo reći da postoji kvalitetna saradnja zemalja u regiji u području razvoja zdravstvenog, a posebno ne dentalnog turizma. Uglavnom se odnosi na pojedinačne projekte prekogranične saradnje vezane za razvoj zdravstvenog turizma”, kaže prof. Dr. Almir Peštek s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Potrebna pomoć države

Peštek je bio koordinator jednog takvog projekta pod nazivom “Adriatic Health and Vitality Network”, koji je trajao od ožujka 2011. do ožujka ove godine.

Cilj projekta bio je stimuliranje održivog zdravstvenog turizma u okviru i između partnerskih regija i razvoj inovativnih proizvoda zdravstvenog turizma.

Sve zemlje regije, kaže Peštek, imaju veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, posebno imajući u vidu da zdravstveni turizam obuhvaća širok spektar djelovanja, od medicinskog turizma (dentalne operacije, ortopedske operacije, transplantacije i slično) do wellness aktivnosti.

“Izuzetno veliki broj ordinacija u zemljama regije ima visokostručne kadrove, izuzetno su dobro opremljene i koriste visokokvalitetne materijale, a sa cijenama koje su značajno niže nego u zemljama Evropske unije”, kaže Peštek, te napominje da je u realizaciji svega,  ipak, potrebna pomoć država u vidu strategije razvoja.

Važnost toga ilustrira procjenama po kojima su se prihodi od zdravstvenog turizma na globalnoj razini  kretali na visini  od 200 milijardi američkih dolara u 2010. godini, a stopama rasta od 15-20 posto godišnje.

Kao zemlju uspješnicu u toj grani turizma u bližem okruženju posebno ističe Mađarsku, dok po njegovoj ocjeni u zemljama uže regije prednjači Slovenija.

Podrška specifičnim turističkim proizvodima

Istovremeno, hrvatski ministri turizma i zdravlja, Darko Lorencin i Rajko Ostojić, sredinom ožujka su na međunarodnoj konferenciji o zdravstvenom turizmu u Zagrebu ocijenili da je u Hrvatskoj u zadnje dvije godine za razvoj zdravstvenog turizma, koji je, kako je rekao Ostojić, bio zapostavljen zbog neadekvatne zakonske regulative i nedostatka volje, učinjeno puno više nego u zadnjih 20 godina, te da konačno očekuju napredak.

Istovremeno, hrvatski ministri turizma i zdravlja, Darko Lorencin i Rajko Ostojić, sredinom ožujka su na međunarodnoj konferenciju o zdravstvenom turizmu u Zagrebu ocijenili da je u RH u zadnje dvije godine za razvoj zdravstvenog turizma koji je, kako je rekao Ostojić, bio zapostavljen zbog neadekvatne zakonske regulative i nedostatka volje, učinjeno puno više nego u zadnjih 20 godina te konačno očekuju napredak.

Lorencin je najavio da se donošenjem novih dopuna pravilnika o kategorizaciji od ove godine omogućava da svaki hotelski objekt u kojemu se pružaju bilo kakve zdravstvene usluge može dobiti i posebne oznake lječilišnog/ spa objekta, što, po njemu, otvara vrata proizvodu koji ne poznaje sezonalnost i privlači veću potrošnju, a svemu bi trebao pridonijeti i koncept PPS (pred i posezona), kojeg razvijaju sa Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ).

Projekt partnera iz regije

Projekt “Adriatic Health and Vitality Network”, kojeg je financirala IPA CBC Adriatic fonda, uključivao je šest partnera: Ekonomski fakultet u Sarajevu iz Bosne i Hercegovine, razvojnu agenciju SERDA iz Bosne i Hercegovine, kompaniju Oljka iz Slovenije, udruženje Healthy Entrepreneur iz Slovenije, Grad Buzet iz Hrvatske i udruženje Green Home iz Crne Gore. Ekonomski fakultet u Sarajevu je bio vodeći partner projekta.

“Razlog odabira zdravstvenog turizma, kao specifičnog oblika turizma, za predmet projekta je taj što je zdravstveni turizam jedan od najbrže rastućih segmenata savremene turističke ponude. Veliki broj ljudi danas putuje u druge zemlje radi tretmana. Pretpostavke su da će zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva za putovanja u budućnosti”, kaže Peštek.

A u HTZ-u, kako su nam rekli, potporu specifičnim turističkim proizvodima, pa tako i zdravstvenom turizmu, pružaju na više načina, kroz oglašavanje u promotivnim kampanjama, te prodajnim kanalima subjekata javnog i privatnog sektora.

Za ovu su godinu, kažu, predviđena sredstva za razvoj selektivnih oblika turizma, među koje spada i zdravstveni turizam.

“Aktivnosti usmjerene na promicanje zdravstvenog turizma provodit će se kroz glavne promidžbene aktivnosti i projekte Glavnog ureda i mreže predstavništava putem PR-aktivnosti, posebnih prezentacija, studijskih putovanja, sajamskih nastupa, kao i sudjelovanja u posebnim projektima u suradnji s relevantnim institucijama i strukovnim udrugama”, kažu u HTZ-u.

Ipak, napominju da je njihova primarna zadaća promocija turističke ponude Hrvatske, dok je strategija razvoja turizma u domeni Ministarstva turizma.

A strategija na razini Ministarstava turizma i zdravlja, kaže osnivač hrvatske Udruge za razvoj medicinskog turizma, Miljenko Bura, donesena je.

Zadovoljan je što se u Strategiji Ministarstva turizma do 2020. godine zdravstveni turizam nalazi na trećem mjestu, odmah iza sunca i mora, te nautičkog turizma, a ubačen je i u Strategiju Ministarstva zdravlja kao mogući sinergijski učinak zdravstva i turizma.

No, to su, naglašava, tek opći dokumenti. “Godinu i više dana nakon donošenja Strategija nemamo akcijsko-provedbene planove, koji bi značili da je zdravstveni turizam pravac koji hoćemo ‘forsirati’ u oba ova sektora, jer jedino na taj način zdravstveni turizam može postati ‘gospodarska grana’, koja će ubrzati ukupan gospodarski razvoj Hrvatske”, kaže Bura.

Bura, pritom, smatra da Hrvatska ima razloga za suradnju u razvoju zdravstvenog turizma u regiji.

U tom smislu, kaže, naročito treba istaknuti novu situaciju, gdje Hrvatska kao članica Europske unije ima dodatne razloge za prekograničnu suradnju sa zemljama izvan EU-a i na taj način može ostvariti pristup značajnim sredstvima koje EU plasira za takvu suradnju.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO