Javne nabavke, korupcija, rasipništvo…

Glavni razlog ponavljanja nepravilnosti u poslovanju je izostanak aktivnosti institucija sustava i nepostojanje sankcija (Ured za reviziju BiH)

Razgovarala: Snježana Mulić-Softić

Državni finansijski revizori, odnosno “čuvari državnog novca”, kako glasi njihov moto, noćna su mora mnogih institucija Bosne i Hercegovine.  Oveći tim neovisnih  stručnjaka, različitih profila, ima zadaću da svake godine zaviri u svaku ladicu u uredima ministarstava, agencija, uprava i drugih državnih tijela i provjeri  koliko su, kako, gdje i na koji način utrošili novac poreskih obveznika, ali i kako su upravljali ostalom državnom svojinom. Ovaj tim također ima zadaću da u svojim izvještajima dadne preporuke o savjesnom trošenju državnog budžeta i postupanju po zakonskim i etičkim principima.

Na čelu Ureda za reviziju institucija BiH je ekonomista Milenko Šego, koji tu dužnost obavlja od 2004. godine. On i njegov tim upravo pripremaju izvještaj o finansijskom poslovanju bh. institucija u protekloj godini.

  • Gospodine Šego, ko su, prema nalazima Ureda državnog revizora, najnesavjesniji potrošači javnog novca?

Šego: Prema nalazima financijske revizije poslovanja institucija Bosne i Hercegovine za 2012. godinu, institucije kod kojih su uočene najveće nepravilnosti te su stoga i dobile mišljenje s rezervom su: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo obrane, Uprava za neizravno oporezivanje, Parlamentarna skupština, Ministarstvo civilnih poslova, Predsjedništvo BiH, Jedinica za implementaciju Projekta izgradnje zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, Centar za uklanjanje mina u BiH, Generalno tajništvo Vijeća ministara, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Na ove institucije otpada oko 58 posto ukupnog proračuna institucija BiH.

  • Lani ste  govorili o tome da džavne institucije moraju imati svoj plan borbe protiv prevara i korupcije. Da li se šta uradilo po tom pitanju?

Šego: Temeljem naših preporuka institucije donose akcijske planove za borbu protiv korupcije i planove integriteta, što mi smatramo tek stvaranjem pretpostavki za aktivniju borbu protiv korupcije u budućnosti koja je do sada izostajala. Naime, nama ne trebaju planovi radi planova, već aktivna borba protiv ove pošasti.

  • Nakon izvještaj za 2012. kazali ste da je „čisto“ potrošeno tek jedan posto budžeta. Kako je reagiralo domaće pravosuđe na taj nalaz, prvenstveno Tužilaštvo BiH?

Šego: Čisto pozitivno mišljenje u 2012. godini su dobile četiri institucije na koje otpada 1,26 posto proračuna institucija BiH, pozitivno mišljenje sa isticanjem predmeta dobilo je 58 institucija sa 37,72 posto proračunske potrošnje, mišljenje s rezervom je dobila jedna institucija na koji se odnosi 0,13 posto proračuna, devet institucija je ocijenjeno mišljenjem sa rezervom uz isticanje predmeta na čije poslovanje otpada najviša stopa ukupnog proračuna institucija BiH, tj. 57,30 posto, dok se kod jedne institucije na koju otpada 3,59 posto proračuna Ured za reviziju uzdržao od davanja mišljenja.

Stopa realizacije preporuka u financijskoj reviziji  kreće se oko 50 posto, čime nikako ne možemo biti zadovoljni. 

Tužiteljstvo BiH nije dužno obavještavati Ured o svojim radnjama te nemamo utemeljena saznanja o aktivnostima po ovom pitanju.

  • Da li je iko odgovarao po tom pitanju, bilo kao pojedinac ili institucija?

Šego: Pitanje odgovornosti je krucijalna stvar, međutim, Ured za reviziju ne pokreće takvo pitanje jer je ono u mjerodavnosti institucija sustava i organa za sprovođenje zakona. Sasvim je sigurno da je izostalo pokretanje moralne, javne, političke i disciplinske odgovornosti, a prema našim saznanjima, određene istražne i predistražne radnje se vode, ali nemamo spoznaju o konkretnim ishodima koje te radnje mogu imati.

  • Šta kaže domaće zakonodavstvo – koje kazne su predviđene za nesavjesno trošenje javnog novca i da li, po Vama, ima manjkavosti u legislativi po tom pitanju?

Šego: Napominjem da Ured za reviziju ima preventivnu ulogu i na njemu nije da sankcionira prestupnike. Naravno da su uvijek potrebne promjene nabolje, ali i postojeće zakonodavstvo predviđa mnoge mehanizme za pokretanje raznih oblika odgovornosti koji se nažalost ne iskorištavaju da bi se sankcioniralo ili eliminiralo netransparentno i rasipničko ponašanje pojedinaca.

 Institucije sustava ne odrađuju do kraja svoj dio posla što se odražava u izostanku bilo kakvih kazni za prekršitelje.

To, ipak, ne opravdava institucije sustava da rade svoj posao. Na koncu, ukoliko postoji dobra volja mogu se pokretati izmjene i dopune postojeće legislative.

  • Koliki tim radi na prikupljanju podataka i na koje poteškoće prilikom toga naizlazite?

Šego: Ured za reviziju je visoko profesionalna institucija sa jako dobro obučenim revizorima te ne postoje profesionalne prepreke u smislu ostvarivanja planova revizije. Kao što znate, uvelike radimo i revizije učinka, tj. ispitujemo ‘šta su građani dobili za uloženi novac’. Ovo je veoma kompleksna revizija i sa velikim zadovoljstvom tvrdim da je Ured napravio značajan iskorak u ovoj oblasti.

Kako uštedjeti na poslovnom prostoru

Na pitanje koliko je transparentna potrošnja kada je riječ o unajmljivanju prostora za neke državne institucije, Šego kaže: “Revizija je prepoznala ovaj problem te je na tu temu i objavljeno izvješće revizije učinka koje detaljno obrazlaže nalaze vezane za troškove smještaja institucija BiH. Rješavanju problema trajnog smještaja institucija trebaju prethoditi temeljite analize koje će pokazati optimalnost pojedinačnih rješenja.

Mi smo u našem izvješću kazali da se i boljim upravljanjem zakupom mogu postići uštede, ali isto tako da postoje i drugi načini rješavanja pitanja smještaja institucija BiH, kao što su kupnja, gradnja objekata ili korištenje državne imovine. Koje je rješenje ili kombinacija ovih varijanti najbolja u danim okolnostima u kojima se BiH nalazi, treba pokazati studiozna i sistemska analiza. Želim istaći da je jako važno da Vijeće ministara svako izvješće revizije učinka posebno analizira kako bi donijelo najbolje programe za realizaciju preporuka revizije učinka.”

  • Vaše nalaze, osim Tužilaštvu BiH,  dostavljate i Parlamentarnoj skupštini.  Da li je ona pokrenula bio kakav vid odgovornosti prema onima koji netransparentno troše novac poreskih obveznika?

Šego: Bilo je pokretanja određenih radnji u vidu smanjenja proračuna institucijama kojima je revizija izrazila negativno mišljenje i mišljenje s rezervom, ali nemamo spoznaju da je bilo pokretanja drugih vidova političke i javne odgovornosti.

  • Šta je ključni razlog što redovno izostaju kazne za prekršitelje i ko je, zapravo, najviše zakazao?

Šego: Institucije sustava ne odrađuju do kraja svoj dio posla što se odražava u izostanku bilo kakvih kazni za prekršitelje. Ne postoje sankcije za izostanak realizacije zaključaka Parlamentarne skupštine koji se na temelju nalaza revizije upućuju institucijama izvršne vlasti, uslijed čega oni u najvećem dijelu ostaju mrtvo slovo na papiru.

  • Nedavno ste u istakli manipulacije koje se vrše u javnim nabavkama, Koje institucije najviše manipuliraju Zakonom o javnim nabavkama i na koji način to rade?

Šego: Sasvim je sigurno da nisu ispoštovane sve procedure predviđene Zakonom i javnim nabavama što je jasno sadržano u našim izvješćima o reviziji. Svrha Zakona o javnim nabavama je stvaranje zdrave konkurencije što, nažalost, nije slučaj u našem okruženju. Planiranje proračuna i potreba je temelj i najbitniji faktor efikasnog i uspješnog sustava javnih nabavki, jer bez sistematičnog i detaljnog plana nema dobrog rezultata koji u javnim nabavama predstavlja dobru vrijednost za javni novac.

 U Švedskoj zbog jedne neopravdano kupljene čokolade, plaćene javnim novcem, javni dužnosnik uslijed pritiska javnosti podnio ostavku.

Ovo se područje može označiti kao visoko rizično promatrano sa aspekta prijevara i korupcije. Ured za reviziju revidira proračun na nivou institucija Bosne i Hercegovine koji iznosi 950.000.000 KM, a kroz javne nabave se potroši oko 15-20 posto tog proračuna. Možete zamisliti kolika je to stavka na razini cijele BiH, odnosno entiteta i Brčko distrikta što je predmetom revizije tamošnjih ureda za reviziju.

Najveći problemi i propusti u postupcima javnih nabava na nivou institucija BiH, koji se u značajnoj mjeri ponavljaju iz godine u godinu, manifestiraju se kroz: nepostojanje plana javnih nabava, nepreciznog sastavljanja tenderske dokumentacije, nepoštivanje uvjeta definiranih tenderskom dokumentacijom i ugovorom, nejasno postavljanje kriterija za dodjelu ugovora, aneksiranje postojećih ugovora, što je praksa koju postojeći Zakon o javnim nabavama ne prepoznaje. Tu je prisutan i problem nedovoljne obučenosti osoblja koje učestvuje u procesima javnih nabava, posebno kada su u pitanju složeniji postupci.

  • Jednom ste rekli da neki funkcioneri, koji su u vašim izvještajima obilježeni kao veliki rasipnici novca poreskih obveznika, ne samo da nisu kažnjeni, nego su i nagrađeni. Ko su oni?

Šego: Nije mi poznato da se prilikom izbora i imenovanja nekog dužnosnika ili nekog tijela uzimalo u obzir kako je bila ocijenjena revizija poslovanja institucije odakle dolazi taj dužnosnik.

A glavni razlog ponavljanja nepravilnosti u poslovanju je izostanak aktivnosti institucija sustava i nepostojanje sankcija za izostanak realizacije korektivnih mjera prema zaključcima Parlamentarne skupštine.

  • Koji su to troškovi na kojima se nesavjesno troši najveći iznos novca, zapravo, koja je to najslabija karika koju državne institucije zloupotrebljavaju?

Šego: To su troškovi upotrebe službenih automobila, reprezentacije i telefonije što su ujedno i troškovi koji još uvijek nisu regulirani podzakonskim aktima Vijeća ministara, a uslijed manjkavosti legislative i netransparentnosti procedura tu svakako možemo svrstati i troškove javnih nabavi.

  • Gdje se najviše može uštedjeti novca?

Šego: Uštede ne treba promatrati samo kroz smanjenja pojedinih stavki u pozicijama proračuna, nego ih vezivati za efikasnost, efektivnost i ekonomičnost poslovanja. Potrebno je promatrati rezultate ostvarenog rada u korelaciji sa potrošenim novcem. Ako to sagledamo sa ovog aspekta, uštede su moguće na svim proračunskim stavkama.

  • U kojoj mjeri se poštuju nalazi i preporuke Ureda za reviziju?

Šego: Naša procjena, kada je riječ o stopi realizacije preporuka u financijskoj reviziji, se kreće oko 50 posto, čime nikako ne možemo biti zadovoljni jer države visoke demokracije bilježe stopu i do 90 posto implementacije preporuka revizije javnog sektora.

  • Šta rade uređene demokratske države kada im glavni finansijski revizor dostavi negativno izvješće o nekoj instituciji?

Šego: Razvijene države imaju visoko razvijenu svijest o raspolaganju javnim novcem – poznat je slučaj kako je u Švedskoj zbog jedne neopravdano kupljene čokolade, plaćene javnim novcem, javni dužnosnik uslijed pritiska javnosti podnio ostavku.

  • Da li vjerujete da će aktuelni protesti u BiH natjerati vlast da racionalnije troši novac?

Šego: Ured za reviziju podržava sve mjere racionalizacije potrošnje bilo da iste iniciraju institucije vlasti ili građani te se nadamo da će i protesti doprinijeti razvijanju svijesti o potrošnji javnih resursa i javnoj odgovornosti prema biračkom tijelu. Sve ono što se čuje na protestima, a vezano je za rastrošnost, detaljno je opisano u svakom našem izvješću o obavljenoj reviziji.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Kako se u državama regije troši budžetski novac? Šta pokazuju revizorski izvještaji? Zašto se državne institucije ponašaju rasipnički? Kako otkloniti uzroke prekomjernog trošenja i rasipničkog ponašanja? Prekomjerna budžetska potrošnja već je godinama odlika većine država u regiji. Zašto? Je li tu potrošnju moguće smanjiti, a sredstva usmjeriti u realni sektor? U večerašnjem izdanju Konteksta govorimo […]

Published On 25 Jan 2013

Lideri političkih stranaka u Bosni i Hercegovini uz raspodjelu ministarskih funkcija nedavno su dogovorili i podjelu pozicija u nekoliko državnih agencija.  Jedna od njih je i Ured za reviziju Institucija Bosne i Hercegovine, što bi značilo da same političke stranke ocjenjuju ono što su ministarstva koja oni vode potrošila. „Nevladin sektor ističe da u BiH […]

Published On 26 Jan 2012

Lideri političkih stranaka u BiH uz raspodjelu ministarskih funkcija nedavno su dogovorili i podjelu pozicija u nekoliko državnih agencija. Jedna od njih je i Ured za reviziju institucija BiH, što bi značilo da same političke stranke ocjenjuju ono što su ministarstva koja oni vode potrošila. Ovaj dogovor stranaka za Emira Đikića, predsjedavajućeg Odbora direktora Transparency […]

Published On 26 Jan 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO