Priština protiv poređenja s Krimom

Usporedbe Krima sa Kosovom česte su u posljednje vrijeme, posebno u reakcijama iz Moskve.

Na Kosovu ovakva povezivanja tumače neprihvatljivim, javlja iz Prištine reporter Al Jazeere Avni Ahmetaj.

Dva puta su kosovske vlasi Kosovo proglasile republikom. Jednom je to bilo početkom devedesetih.

Zategnuti odnosi Beograda i Prištine eskalirali su sukobom u kojem je stradalo više od deset hiljada Kosovara.

Uslijedili su udari NATO-a, uspostava administracije UN-a na Kosovu, dugogodišnji pregovori i smirivanje situacije.

Godine 2008. premijer Kosova Hashim Thaci objavio je deklaraciju kojom je Kosovo proglašeno nezavisnom, demokratskom državom.

Rusi različito o Kosovu i Krimu

Kosovo je do sada priznalo 107 država. Međunarodni sud pravde u Hagu je ustanovio da Deklaracija o proglašenju nezavisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo.

Međutim, ruske vlasti Kosovo ne priznaju, jer smatraju  da je u tom slučaju međunarodno pravo grubo prekršeno.

Međutim, kada je riječ o Krimu ruski zvaničnici koriste Kosovo kao primjer za samoopredjeljenje Krima.

Političari i analitičari na Kosovu kažu da paralela ne stoji.

“U slučaju Kosova Srbija je bila ta koja nije uspjela ubijediti međunarodnu zajednicu da je sposobna pružiti  jednakost i sva prava stanovništvu Kosova unutar države Srbije. To je ubijedilo međunarodnu zajednicu da prizna nezavisnost Kosova kao rješenje. To nije slučaj sa Krimom. Nismo vidjeli da ukrajinske vlasti odbijaju dati prava i jednakost stanovništvu Krima u državi Ukrajini”, kaže analitičar Ardian Arifaj.          

Slični stavovi se mogu čuti i od zapadnih diplomata. 

“Ne postoje paralele između ta dva slučaja. Na Kosovu je proglašenje nezavisnosti uslijedilo nakon brutalnog rata, u kojem su se masovno kršila ljudska prava i gdje je ubijeno nekoliko hiljada ljudi. U rezoluciji Vijeća sigurnosti 1244 je stajalo da je status Kosova sporan. Nijedan od tih uvjeta ne stoji u slučaju Krima”, rekao je Mark Lyall Grant, stalni predstavnik Velike Britanije u UN-u.

Pravo veta

Međutim, Kosovo nije član UN-a. Jedan od glavnih razloga za to je i najava Rusije da će koristiti pravo veta protiv učlanjenja Kosova u ovu svjetsku organizaciju.

James Ker-Lindsay, viši saradnik na Londonskoj školi ekonomskih i političkih nauka, te stručnjak za pitanja sukcesije, rekao je za Al Jazeeru da je proces UN-a kada je u pitanju Kosovo bio pun grešaka, ali je, ipak, bio međunarodni.

U slučaju Krima pregovora nije bilo. Referendum je bio požurivan i mnogi tvrde da nije bilo međunarodnih posmatrača, te ostaje da se vidi šta će se dalje desiti, rekao je Ker-Lindsay.

Izvor: Al Jazeera