Hrvatska: Nedostaci Zakona o javnoj nabavi

Šesterica hrvatskih odvjetnika su pod posebnim povećalom Odvjetničke komore zbog inovativnog, ali legalnog načina zarade. Traže natječaje za javnu nabavu, koji u sebi imaju pogrešne ili protuzakonite zahtjeve, ulažu žalbe i ruše ih. Tako je broj žalbi četiri puta veći nego prije šest godina, saznaje Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić.

Za žalbe na postupke javne nabave u arhivi ima sve manje mjesta. Umjesto 500, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave sada ih na godinu dobija blizu 2.000. U posljednje vrijeme najčešće su žalbe na natječajnu dokumentaciju.

“Radi se o jednoj devijaciji u sustavu koju Zakon omogućava, a radi se o greškama koje naručitelj u dokumentaciji napravi. Ništa neotklonjivo, ali jednostavno postojeći zakonski okvir ne omogućuje uklanjanje tih grešaka bez izjavljivanja žalbe”, kaže Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednice Državne komisije.

Trošak žalbi

Sve je jednostavnije otkad je objavljen registar javne nabave, gdje se u svakom trenu mogu pregledati svi novi natječaji. A traženje pogrešaka u njima zanimljivije otkad se trošak žalbi i naknada za odvjetnike naplaćuje prema vrijednosti nabave. Kompanije po žalbi mogu dobiti i do 3.500 eura, a njihovi odvjetnici umjesto 92, kako je bilo prije, više stotina eura.

“Gdje se primjećuje da ti gospodarski subjekti i odvjetnici koji ih zastupaju uopće nemaju namjeru sudjelovati u postupku javne nabave, nego da im je jedina namjera naplatiti troškove zastupanja”, dodaje Rukelj.

Trenutačna verzija Zakona to omogućuje, pa kompanije i odvjetnici nisu u prekršaju. No, ova je praksa naišla na oštre kritike i moralnu osudu. Odvjetnik Goran Gašparon prošle je godine za svoga klijenta uložio 30-ak takvih žalbi i u njima ne vidi ništa sporno.

“Ja vas pitam da li je bolje da nešto prođe, što je obuhvaćeno nezakonitošću, ili da se na to na vrijeme ukaže. Ne vidim što je tu nemoralno. Nemoralno je zato što je netko zaradio na tuđoj aljkavosti. Ne znam, po meni ispada da je tu problem. Bavimo se posljedicama, a ne uzrokom”, tvrdi Gašparon.

Nestručnost ljudi

Uzrok je, kaže, nestručnost ljudi koji pišu natječaje, iako moraju imati certifikat koji izdaje Ministarstvo gospodarstva.

“Širok je dijapazon tih nepravilnosti i pogrešaka koje se kreću od onih banalnih, da ne kažem smiješnih, gdje naručitelj recimo ne zna izračunati pet posto jamstva za ozbiljnost posla… Ili problem s rokovima, kad se izmjenjuje dokumentacija morate ostaviti dodatnih 15 dana, a stavlja se rok od osam”, ističe Gašparon.

“Jedinice lokalne samouprave i javne institucije koje nemaju mnogo iskustva u javnoj nabavi najčešće plaćaju žalbe. Iz udruge gradova, primjerice, kažu nam da nije rijetkost da jedna trećina njihova godišnjeg proračuna ode na plaćanje troškova žalbi. Čak je i Pravni fakultet u Zagrebu griješio u javnim nabavama. No, nitko ne želi o tome govoriti”, izvještava Al Jazeerina reporterka.

Nedorečen Zakon, nestručnost ljudi koji pišu natječaje i laka zarada za odvjetnike. Država će svemu tomu pokušati stati na kraj već idući mjesec kada se kreće u još jedne izmjene Zakona o javnoj nabavi.

Izvor: Al Jazeera