Izrael bez ‘kredita’, slijedi nezavisnost Palestine
Piše: Fahrudin Smailović
Evropski parlament usvojio je u srijedu kompromisnu rezoluciju o Palestini, u kojoj se navodi da EP “u načelu podržava priznanje državnosti Palestine i rješenje o dvije odvojene države te vjeruje da bi oni trebali ići ‘ruku pod ruku’ s odvijanjem mirovnih pregovora, koje je potrebno ponovno pokrenuti”.
Prošlog mjeseca je Švedska priznala Palestinu kao državu, a nakon nje su parlamenti Velike Britanije, Irske, Španije i Francuske donijeli neobavezujuće rezolucije u nadi da bi to pomoglo okončanju višedecenijskog izraelsko-palestinskog sukoba, premda vlade tih zemalja nisu obavezne slijediti ove odluke.
U razgovoru za Al Jazeeru, eksperti za palestinska pitanja ističu da je Izrael izgubio moralni kapital koji je imao decenijama.
Kenan Ešref Rašidagić, docent na Međunarodnim odnosima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i vanjskopolitički analitičar, podsjeća da Zapad nije poduzimao nikakvu akciju protiv interesa Izraela u tom periodu, zbog toga što je “jevrejski narod propatio od tih istih Evropljana i Zapadnjaka”. Ipak, dodaje da je Izrael, po svemu sudeći, potrošio taj moralni kredit.
“Prošlo je mnogo vremena od doba holokausta. Danas ne postoj živuća memorija, a time ni osjećaj da postoji moralni kredit, jer je on isplaćen više puta”, ističe Rašidagić.
Prema riječima sagovornika Al Jazeere, Izrael se prema Palestincima odnosi na jednak način kako se Evropa nekada odnosila prema Jevrejima, zbog čega je došlo do slabljenja moralnog duga prema Jevrejima, odnosno izraelskom narodu, što Izrael još ne shvata.
Sve su glasnija protivljenja jevrejske zajednice da Izrael i tamošnje političke elite predstavljaju interes svih Jevreja u svijetu.
“Ti interesi uske političke elite, koja ima svoje realpolitičke interese, nemaju nikakve veze s interesima Jevreja koji, recimo, žive u Americi”, kaže Rašidagić.
Arapska podrška
Za povećanu podršku palestinskim zahtjevima najmanje su zaslužni Arapi, ističe sagovornik Al Jazeere. On podsjeća da Palestinci u drugim arapskim zemljama imaju jako loš tretman – prema njima se odnose kao prema građanima drugog reda, bez ikakvih prava.
“Ako su se ikako postavili, onda su se vrlo sramno postavili”, zaključuje Rašidagić.
Za Imada Afaneha, nezavisnog novinara i potpredsjednika udruženja Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini, ova priznanja su rezultat promjene političke klime u Evropi.
“Priznanja švedske Vlade te parlamenata Francuske, Španije i drugih zemalja predstavljaju upozorenje Izraelu da trebaju pružiti ruku mira Palestincima”, ističe Afaneh.
Prema njegovim riječima, Palestinci su već previše dali i nemaju više šta dati. Nedavni izraelski napadi na Pojas Gaze dodatan su signal Evropi da treba izvršiti pritisak na Izrael kako se uspostavio mir.
“Čini se da su Amerikanci počeli gubiti podršku svojih saveznika u Evropi. Vjerujem da će evropske vlade morati priznati palestinsku državu, nakon čega će isto učiniti i sami Amerikanci”, ocijenio je sagovornik Al Jazeere.
On kaže da su zahtjevi Palestinaca jasni – oni žele 22 posto historijske Palestine, odnosno Zapadnu obalu i Pojas Gaze.
“Manje od toga neće prihvatiti. Ono što je okupirano 1967. godine treba biti vraćeno”, zaključio je Afaneh.
Palestinci su u četvrtak Ujedinjenim narodima dostavili nacrt rezolucije koja otvara put ka konačnom mirovnom sporazumu s Izraelom, koji, prema njihovom zahtjevu, treba biti postignut najkasnije za 12 mjeseci. Plan zahtijeva povlačenje izraelskih vojnika sa Zapadne obale u roku od dvije godine te nastavak izraelsko-palestinskih pregovora dok se ne uspostavi rješenje dvije države: Izraela i Palestine, koje će živjeti jedna pored druge.
Želje stanovnika
Sagovornici Al Jazeere saglasni su da bi mirovno rješenje donijelo olakšanje običnim ljudima u Izraelu i Palestini. Kao što svaki narod teži miru i slobodi, tako i Palestinci žele da imaju svoju državu, u kojoj će moći slobodno živjeti, navodi Afaneh.
Rašidagić ukazuje da na ovaj problem različito gledaju Vlada i narod Izraela. Podsjetio je da je Izrael jednom probao taj put.
“Postizanje sporazuma u Oslu 1993. godine i uspostavljanje palestinske vlasti dovelo je prvi put to mira, nakon stalnih incidenata i problema”, ističe on.
Zatim je, bez ikakvog razloga, Izrael iznenada uništio vlast Palestinske uprave, podsjeća Rašidagić. Tada su uništene zgrade palestinske vlasti, protjerano vodstvo…
“Iz svega toga vidjelo se da takvo stanje odnosa ne odgovara zvaničnoj izraelskoj politici”, ističe sagovornik Al Jazeere.
On je izraelske vladajuće elite uporedio s onima u Bosni i Hercegovini koje koriste konflikte kako bi se zadržali na vlasti. Tamošnje vlasti se predstavljaju kao spasioci naroda kojem prijeti nestanak, što već odavno nije istina.
“Iz tog razloga, sklapanje stalnog mira i suživota njima ne odgovara”, ocjenjuje Rašidagić, zaključujući da stanje mira na Bliskom istoku odgovara svima – Izraelcima, Palestincima, svim Arapima te cijelom svijetu.
Izvor: Al Jazeera