Laboratorije: Limun u regiji nije otrovan

Piše: Sead Fadilpašić

Iako su mediji u regiji, najviše u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, prenijeli upozoravajuću priču o toksičnom, kancerogenom limunu porijeklom iz Turske, koji se nalazi na policama prodavnica u zemljama regije, nadležne institucije u BiH i Srbiji ističu kako laboratorijske analize pokazuju da voće nije otrovno.

Tako, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine smatra da razloga za paniku nema.

Mediji su početkom sedmice prenijeli informaciju da je limun, koji je uvezen iz Turske, tretiran imazalilom, fungicidom koji izaziva probleme u centralnom nervnom sistemu, koji je kancerogen i koji djeluje loše na reproduktivne organe.

Agencija za sigurnost hrane BiH je potvrdila da je limun zaista tretiran ovim fungicidom, ali je navela i da je to sredstvo dozvoljeno u skladu sa važećim propisima kako u BiH, tako i u zemljama regije i u Evropskoj uniji.

„Agencija raspolaže izvještajima o laboratorijskim analizama limuna prilikom uvoza u Bosnu i Hercegovinu na prisustvo aktivnih tvari, među kojima je imazalil, od 24.10.2014. godine, kojima su utvrđene vrijednosti u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopćenju Agencije.

Iste analize su rađene i u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine u Srbiji, sa jednakim rezultatima.

“Poslednja kontrola pošiljke južnog voća (citrusa) poreklom iz Turske na ostatke sredstava za zaštitu bilja je završena, a laboratorijski izveštaj pokazuje da je ovaj proizvod bezbedan za ishranu ljudi”, stoji u saopćenju.

“Na osnovu utvrđenih količina ostataka sredstava za zaštitu bilja u uzorku može se zaključiti da je pošiljka limuna  potpuno usaglašena i da su nađene količine sredstava za zaštitu bilja znatno niže od onih definisanih Pravilnikom o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje za koju se utvrđuje maksimalno dozvoljene količine ostataka sredstava za zaštitu bilja”.

A kada se pesticidi koriste onako kako nalaže poljoprivredna praksa, nisu opasni po zdravlje, zaključak je agencije iz BiH.

„Kada se pesticidi koriste u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom, maksimalno dozvoljene količine ostataka pesticida u hrani neće biti prekoračene. Imazalil se u zaštiti citrusa koristi kao zaštitno sredstvo protiv procesa truljenja, a maksimalna dozvoljena količina (MRL) za sve citruse iznosi 5 mg/kg“, navodi ta agencija.

U Srbiji su utvrđene količine Imazalila od 0,055 mg/kg, dok je maksimalno dozvoljena količina 5 mg/kg, javlja Ministarstvo poljoprivrede.

Jasno izložene deklaracije

Mediji koji su prenijeli priču o opasnom limunu u svojim su navodima citirali saopćenje Regionalne organizacije za zaštitu potrošača sa sjedištem u Karlovcu (ROZP), koje kaže: „Uvezli su jeftiniji limun iz Turske, ali na deklaraciji tih limuna piše: ‘Ne koristiti koru, limun je tretiran imazalilom’.

ROZP je tu informaciju, kako je u telefonskom razgovoru potvrđeno Al Jazeeri, preuzeo sa internetske stranice supermarketi.info, „projekta mladih entuzijasta, okupljenih oko ideje da se građanima u ovo nesretno vrijeme recesije i podivljalog rasta cijena namirnica, pomogne u odabiru najbolje trgovine, imajući u vidu individualne potrebe i različite kriterije svakog građanina“.

Gordana Bulić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Klub potrošača“ iz Tuzle, smatra da je dobro biti oprezan i da je potrebno informisati se o hrani koju kupujemo i jedemo, ali da isto tako treba vjerovati institucijama koje provjeravaju ispravnost hrane.

„Dobro je što se ispravnost hrane dovodi u pitanje, jer bismo svi trebali biti veoma oprezni šta i kako kupujemo“, kaže Bulić.

„Međutim, moramo se pouzdati u nauku i šta nam ona kaže, jer drugog izbora zaista nemamo. Ne možemo se pouzdati u vlastiti sud i vid, da li je nešto ispravno i zdravo, ostaje nam samo nauka. A rezultati naučnih testova moraju biti napisani na deklaracijama svih proizvoda i te deklaracije moraju biti jasno izložene“, mišljenja je Bulić.

Dodaje i da je praktično sva hrana tretirana nekom vrstom hemikalija, ali da to ne bi trebalo posebno uzbuđivati građane.

„Tu se radi o plantažnom uzgoju, u ovom konkretnom slučaju limuna. Sada zamislite samo kolike su plantaže limuna u Turskoj, pa tu se jednostavno moraju koristiti određena sredstva. Međutim, postoje konvencije koje određuju šta se smije koristiti i u kojim dozama da ne bi bilo opasno po zdravlje. Naša Agencija za sigurnost hrane kaže da su analizirali uzorke limuna i da je imazalil korišten u količinama koje su dozvoljene, stoga nema razloga za strah.“

Oprezni šoping

Cijelu priču je pokrenuo nagli pad cijene limuna, međutim Bulić kaže da se radi o sezonskom voću kojem cijena varira.

„Kažu da je cijena limuna naglo pala. To je tačno. Prije par sedmica, cijena limuna je bila puno veća od cijene paprika. Sada je limuna pojeftinio, a paprike poskupile. To se nije desilo zato što je voće otrovno, već zato što mu je sada sezona“, kaže Bulić.

A sezonsko voće se, uprkos lošem glasu, dobro prodaje, kaže jedan prodavač sa zelene pijace u Sarajevu. On prodaje turski limun i kaže da mušterije ne pitaju za porijeklo voća i ne biraju zemlju iz koje ono dolazi.

Međutim, svi se slažu – u masovnoj proizvodnji hrane greške se događaju i realnosti su opasne. Zato hranu treba pažljivo birati, te se pravilno informisati o kvaliteti i proizvodnom procesu kupljene hrane.

„S obzirom da naučno neosnovane i paušalne ocjene o pojedinim zaštitnim sredstvima koja se koriste u proizvodnji, preradi i skladištenju hrane mogu značajno utjecati na prehrambene navike potrošača, odnosno utjecati na unos potrebnih vitamina, minerala, bjelančevina i ugljikohidrata kroz određene vrste hrane, ovim putem apeliramo na sve učesnike u sistemu sigurnosti hrane da vode računa o svim eventualnim posljedicama svojih javnih istupa“, zaključak je Agencije za sigurnost hrane BiH.

“U skladu sa navedenim, apelujemo, ali i upozoravamo medije, udruženja i pojedince, da ne šire paniku među građanima na osnovu netačnih informacija, kao i da ne narušavaju stabilno i neometano funkcionisanje ključnih institucija u oblasti kontrole bezbednosti hrane. Verujemo da je zaštita istine i interesa javnosti i građana isključiva uloga koju mediji imaju u društvu, zbog čega očekujemo da je u potpunosti i savesno zauzmu”, piše u staopćenju Ministarstva poljoprivrede iz Srbije.

Uvijek treba biti oprezan, kaže Bulić, te dodaje da je najveći problem što potrošači nisu dovoljno informisani o tome šta kupuju, a čak i kada je na deklaracijama jasno navedeno koja sredstva su korištena u tretiranju hrane, veoma mali broj ljudi će dalje istraživati i raspitivati se kakva su to sredstva i kakav efekat imaju po ljudsko zdravlje.

Izvor: Al Jazeera