BiH na dnu Evrope po poslovnoj privlačnosti

Piše: Dženan Kulović  

Mnogo je vremena proteklo otkad je profesor Aziz Šunje u poznatom serijalu pod nazivom “Biznis iz moje ulice” ukazivao na važnost povoljne poslovne klime u razvoju biznisa. Međutim, očito je da tim lekcijama nismo pridavali veliku važnost i poseban značaj.

Najočitije posljedice takvog nemara su vidljive u posljednjem izvještaju Svjetske banke o uvjetima i lakoći poslovanja. Ovaj izvještaj, pod nazivom “Doing Business 2015”, sačinjen je istraživanjem i analiziranjem dostignutih napora na polju jačanja preduzetničke infrastrukture 189 zemalja svijeta.

U fokusu istraživanja i analiziranja bilo je deset područja poslovne regulative među kojima su: izdavanje građevinskih dozvola, dostupnost električne energije, pokretanje novih poduhvata, nivo poreskog opterećenja, zaštite manjinskih ulagača i drugo.

U cilju osiguranja kvaliteta i učinkovitosti ovog Izvještaja, svake godine se provode rigorozne provjere sa ciljem davanja objektivne osnove za razumijevanje i unaprjeđenje lokalnog regulatornog okvira za poslovanje širom svijeta. Ovogodišnji izvještaj predstavlja 12. izdanje globalne serije izvještaja.

BiH na 107. mjestu

Bosna i Hercegovina je ove godine rangirana na 107. mjestu i najlošija je u regiji. Iako je ove godine po prvi put primijenjena nova metodologija izračuna dostignutog nivoa kreiranja investicionog ambijenta, sve zemlje u regiji u konačnom skoru su bolje plasirane.

I dalje se jalovo diskutuje o dilemi elitnosti ili masovnosti reformi, dok golemi potencijali ostaju u potpunosti neiskorišteni

Tako se Makedonija našla na 30. mjestu, susjedne zemlje Hrvatska i Srbija su na 65, odnosno 91 mjestu, dok je Crna Gora na 36. Singapur je na prvom, a Libija na posljednjem mjestu po business firendly propisima.

Ovogodišnji izvještaj pokazuje da je u toku prošle godine provedeno 230 reformi u svijetu, od kojih je najviše usmjereno na smanjenje složenosti poslovanja  i regulatornih troškova uz jačanje pravnih institucija.

Komplicirane procedure

Bosna i Hercegovina je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj nazadovala za tri mjesta. Očito je da su druge zemlje više napredovale i pretekle nas uprkos činjenici da smo ove godine ostvarili skor koji je u odnosu na prethodnu veći za nešto više od 0,3 poena.

Evidentno je da su tržišne promjene bile toliko brze da je s pravom moguće reći, posebno sa ove vremenske odrednice, da “onaj ko ne trči, zaostaje”. Da zaostajemo jasno nam govore činjenice da je za izdejstvovanje građevinske dozvole potrebno proći 15 procedura i potrošiti 179 dana, ili za započinjanje poslovnog poduhvata potrebno proći 11 procedura i potrošiti 37 dana.

Uzmimo za primjer, prije desetak godina u Makedoniji je bilo potrebno oko 15 dana za dobivanje građevinske dozvole i pokretanje poslovnog poduhvata.

Sve se moralo raditi u nekoliko institucija, što se nikako nije dopadalo stranim investitorima. Zbog pritužbi, Makedonija je učinila značajne reforme u polju izgradnje povoljne poslovne klime uvođenjem ‘one-stop shop’ sistema, koji omogućava dobivanje građevinske dozvole i pokretanje poslovnog poduhvata za samo jedan dan, na jednom mjestu, sa kompletnom dokumentacijom.

Razlog ovakvom stanju moguće je potražiti i u kontinuiranom izostanku posvećenosti onih koji su odgovorni za stvaranje i razvijanje povoljnijeg ambijenta za strane investitore. Teško je računati na nove investitore u ambijentu koji pokušavamo stranim investitorima prikazati mnogo atraktivnijim, argumentirajući činjenicama da se danas niko ne rukovodi podacima iz zvanične statistike, smatrajući da su podaci u realnosti značajno drugačiji nego na papiru.

Ako i jeste tako, onda nas i ne treba čuditi što strani investitori bolje čitaju i proučavaju pomenute izvještaje od nas samih.

Poslovna regulativa

U navedenom Izvještaju su zorno prikazani rezultati u područjima poslovne regulative, međutim lokalnim vlastima je ostavljeno da iste analiziraju i tumače. Ovi podaci su smisleni ukoliko rezultiraju poukom i otkrivanjem uzročnika lošeg stanja u ekonomiji koji, evidentno, dovode do dugoročne strukturne slabosti. Ta slika se, neminovno, odražava i na opću sliku naše ekonomije.

Među ključnim uzročnicima dugoročnih strukturnih slabosti prednjače tržište rada, javna uprava, industrijska struktura, javna potrošnja i niz drugih slabosti u bilo kojem dijelu tromog funkcionisanja uveliko entropijom nagriženog sistema.

Iako su navedene oblasti u nanizanim i potrošenim mandatima predstavljale osovinu reformskog kursa svih vlasti, stičemo dojam da nosioci strukturnih politika ne shvataju ozbiljnost tih reformi. Oni smatraju da su zbog političke ekspeditivnosti (tj. kratkog mandatnog perioda) parcijalne reforme dovoljne da se ekonomija pokrene.

Makedonija je učinila značajne reforme u polju izgradnje povoljne poslovne klime uvođenjem ‘one-stop shop’ sistema koji omogućava dobivanje građevinske dozvole i pokretanje poslovnog poduhvata za samo jedan dan

Međutim, za izlaz iz lošeg stanja u ekonomiji potreban je sistemski pristup. I dalje se jalovo diskutuje o dilemi elitnosti ili masovnosti reformi, dok golemi potencijali ostaju u potpunosti neiskorišteni. Kada odlučimo šta želimo, postaje jasno šta će država poticati i zašto će to činiti.

Na temelju jasnog cilja lako je odrediti prioritete u kreditiranju, subvencijama, stimulacijama i olakšicama. Uvidom u objavljene rezultate preduzetnici i preduzeća, strani i domaći investitori, dobijaju jasan signal gdje im se posebno isplati investirati.

Navedeno jasno potvrđuje važnost oblikovanja strategije. Sve djelatnosti, od obrazovanja, kulture, znanosti, zdravstva, poljoprivrede, i industrije dobivaju mogućnost koncetrisati svoje napore prema zajedničkom cilju koji se ogleda u jačanju konkurentske sposobnosti.

Kada se dogovori jasan cilj, sve što preduzeća, institucije, pojedinci i drugi svakodnevno rade, relativno je lako usmjeriti prema njegovoj operacionalizaciji kroz dodjeljivanje konkretnih zadataka i određivanje nosioca aktivnosti. Takav fokus za rezultat ima sinergiju niza pojedinačnih napora. Bez takvog pristupa napori se dešavaju stihijski, bez pravog identiteta i usmjerenja.

Koncept vladike Danila

Male i siromašne države kakva je i Bosna i Hercegovina su sitna i nezanimljiva tržišta. Međutim, da bi se odlijepili od loših rezultata potrebno je izgraditi ili povratiti svijest o sopstvenim slabostima.

Temeljem navedenog situacija u Bosni i Hercegovini je jasna – za nova radna mjesta su potrebne nove investicione aktivnosti

Zemlja koja je najgore rangirana u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola (182 mjesto), dostupnosti električne energije (163 mjesto), plaćanje poreznih obaveza (151 mjesto), pokretanju poslovnih poduhvata (147 mjesto) beskompromisno se mora okrenuti reformskom putu u čijoj osnovi je koncept osposobljavanja sposobnih.

Takav koncept je davno primijenio crnogorski vladika Danilo koji je, putujući zemljom nakon velike suše, dijelio rusku pomoć u žitu.

Svakog bi domaćina pitao koliko vreća brašna ima u kući. Ako bi pokazao dvije, dobio bi dvije kao pomoć. Onome koji bi imao deset, vladika bi rekao: “Evo deset na tvojih deset!” Domaćinu koji bi zakukao da mu porod umire od gladi jer im je kuća prazna, vladika bi odgovorio: “Nijesi se snaš'o, zato ne dobivaš ništa!”

Jednake šanse, ne prava

Iako su ovi potezi vladike izloženi kritici i ismijavanju, oni imaju svoju opravdanost. Preslikamo li ovaj primjer na poslovni ambijent, njegova logika podrazumijeva stvaranje uslova za razvoj već postojećih i uspješnih preduzeća stalnim unapređenjem povoljne poslovne klime.

Međutim, ovaj koncept iako je logičan i prirodan u svakodnevnom životu ga pobjeđuje logika jednakih trbuha. Nije potrebno stvoriti jednaka prava, nego jednake šanse za sve. Koncept osposobljavanja sposobnih značajno će uticati na razvoj društva u kojemu su vrijednosti poprilično poljuljane.

Temeljem navedenog situacija u Bosni i Hercegovini je jasna – za nova radna mjesta su potrebne nove investicione aktivnosti, za nove investicione aktivnosti je potrebna povoljna poslovna klima, a za povoljnu poslovnu klimu su potrebni bolji rezultati u izvještaju o napretku o uvjetima i lakoći poslovanja. Ovakvo stanje nužno nas navodi na zaključak da smo sve nenaučene i propuštene lekcije u periodu tranzicije skupo platili.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera