Hrvatska: Romi stranci u domovini

Piše: Tomislav Šoštarić

Atif Herić je Rom koji živi u Hrvatskoj. Rođen je u Banjoj Luci 1965. godine, a od 1968. živi u Zagrebu. Ima suprugu i troje djece, koji su hrvatski državljani i imaju hrvatske dokumente – domovnicu, osobnu iskaznicu…

Ali, Atif ne – posjeduje samo osobnu iskaznicu trajno nastanjene osobe u Hrvatskoj. Ukratko, Atif je stranac u vlastitoj domovini za koju se, kako tvrdi, borio u Domovinskom ratu.

Kada je želio riješiti svoj status hrvatskog državljana, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, u tome nije uspio. I tako je sve do danas.

“Ja jednostavno kao čovjek, vjerujte mi da sam izgubljen. Ne znam tko sam, ne znam šta sam. Pored svoje dvije zlatne struke, ne tražim od ove države, niti od ove Vlade, niti bilo koje vlade, bio to HDZ ili SDP ili bilo koja stranka, ne tražim od njih nikakvu niti mirovinu, ne tražim ama baš ništa. Tražim svoje dokumente. Da se mogu kretati gdje ja hoću, jer sam zaslužio to da se mogu kretati kao normalan čovjek”, priča Atif.

Od šaltera do šaltera

Kao stranac stalno nastanjen u Hrvatskoj, nema gotovo nikakvih prava. Završio je dva zanata, no nigdje ne radi nego skuplja otpad. Umjesto da pomaže svojoj djeci, ona pomažu njemu.

“Želim ih usavršiti, da imaju svoj kruh. A ne da ja, faktički, da mene moja kćerka nazove i kaže: Tata, ja sam ti kupila nešto za jesti”, kaže Atif.

Nadležne institucije, poput Ministarstva unutarnjih poslova, obilazi i danas.

Najmanje 500 apatrida

Prema procjenama UNHCR-a, kaže Kovačević, 500 Roma u Hrvatskoj nema državljanstvo niti jedne države (apatridi), dok njih 1.000 nema riješen status.

Uzevši u obzir realno stanje, a ne statistiku, 1.500 Roma koji nemaju reguliran status u Hrvatskoj je, prema IPC-u, najniža procjena.

Uglavnom se, kaže, sve svodi na ‘šetanje’ od šaltera do šaltera, pa ponovno na šalter od kojega je krenuo. Hrvatske institucije smatraju da svoj status treba rješavati kao državljanin BiH. Poslali su ga i u Veleposlanstvo te zemlje u Zagrebu.

“Čovjek je uzeo moj rodni list, pogleda i kaže: oprostite molim vas, ali vi niste naš državljanin, vi niste državljanin Bosne i Hercegovine, vi ste državljanin Republike Hrvatske. Ja velim: ‘Temeljem čega, kako ja mogu biti državljanin Republike Hrvatske?. Kaže on: Gospodine, tu vam je matični broj, JMBG, znači matični broj Republike Hrvatske”, opisuje Atif.

S tom informacijom se vratio u MUP, pa ponovno u Veleposlanstvo, pa ponovno u MUP, ali uzalud.

‘Ni na nebu, ni na zemlji‘

Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, kaže da sličnih slučajeva u Hrvatskoj ima najmanje 3.000. Od toga ih je 1.160 u Zagrebu, gdje je, kako kaže, problem na koji ukazuje već 20 godina, najveći. Mnogi su, kaže, veterani rata.

Ti su ljudi, kaže Mešić, kao ni na nebu ni na zemlji. Bilo je i slučajeva deportacije. Po tom pitanju, smatra, radi se o diskriminaciji.

“Nema pravo na zdravstveno, nema pravo na zaštitu, nema pravo na zapošljavanje takav čovjek, njemu su uskraćena sva njegova prava”, kaže Mešić.

Udruga nudi pravnu pomoć, no svi njihovi pokušaji do sada za osobe poput Atifa nisu polučili nikakav uspjeh. Zbog pojedinih je osoba u MUP na razgovore išao desetke puta, ali bez rezultata.

Problem su posebno Romi rođeni izvan Hrvatske, dok su oni rođeni u Zagrebu, kaže, lako riješili svoj status.

Suradnja s MUP-om postoji, no na novim slučajevima, kaže Mešić, dok stari stoje po strani.

MUP: Nedovoljan interes rješavanja statusa

“S nama kontaktiraju u MUP-u da bismo mi sada ponovno istraživali nove ljude koji su izbjegli u Zagreb, da uzmemo njihove popise da bismo im dali na godinu dana boravak. A što je s onima koji su ovdje već 40 godina, ali nemaju državljanstvo”, pita Mešić.

Prema podacima MUP-a, za 18.631 osobu s prijavljenim prebivalištem u Republici Hrvatskoj evidentirano je da je romske nacionalnosti.

U 2013. godini, kažu u MUP-u, pokrenuto je 343 zahtjeva za rješavanje statusnih pitanja, a usvojeno ih je 229. 

U provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma djeluju mobilni timovi, čiji je zadatak pružanje pomoći romskoj populaciji na terenu, u svrhu utvrđivanja stanja i pojašnjenja zakonskih uvjeta za reguliranje njihova statusa.

Prema njihovim izvješćima, bez riješenog statusa u 2013. godini je 88 Roma.

Poteškoće u reguliranju statusa romske populacije, ističu u MUP-u, najčešće nastaju zbog nepostojanja isprava o identitetu te, kako kažu, nedovoljnog interesa dijela te manjine za reguliranje njihova statusa, iako se radi o postupcima koji se ne mogu pokrenuti po službenoj dužnosti, već isključivo na zahtjev stranke.

Iako je Zakonom o strancima znatno olakšan postupak reguliranja boravka članovima obitelji hrvatskih državljana, Romi su i dalje su suočeni sa problemom reguliranja svog statusa, budući da u velikom broju slučajeva ne posjeduju važeću putnu ispravu te nemaju utvrđen državljanski status.

Reguliranje boravka pretpostavka za državljanstvo

Stoga takvi zahtjevi sadrže formalne nedostatke koji sprječavaju pravnu regulaciju ili se postupci usporavaju.

U MUP-u ističu da pružaju svu potrebnu pravnu pomoć prilikom reguliranja boravka na teritoriju Hrvatske, što je pretpostavka za stjecanje hrvatskog državljanstva.

Informativno-pravni centar (IPC) iz Slavonskog Broda, u suradnji s UNHCR-om, također pruža programe pravne pomoći Romima bez dokumenata.

Oni procjenjuju da Roma ima mnogo više nego što to pokazuju službeni podaci, možda čak i do 40.000, a 2.886 njih, kažu u IPC-u, izjavilo je da nema državljanstvo ili su nepoznatog državljanstva.

U IPC-u kažu kako stječu sve više povjerenja pripadnika ove nacionalne manjine i sve je više uspješno riješenih slučajeva.

Problem putne isprave

No, problemi su i dalje brojni. Jedan od značajnijih pri reguliranju boravka u Hrvatskoj je upravo neposjedovanje valjanih putnih isprava jer se po Zakonu o strancima, između ostalih uvjeta, traži posjedovanje valjane putne isprave kako bi se mogao regulirati boravak.

“Iako je MUP RH godinama donosio rješenja kojima se odobravao boravak osobama koje ne posjeduju valjane putne isprave, ulaskom RH u EU te posebno od početka 2014. godine situacija se promijenila jer se sada inzistira na posjedovanju valjanih putnih isprava”, navodi Nataša Kovačević iz IPC-a.

Lična karta i prebivalište

Poseban problem je što dio Roma ne posjeduje osobne iskaznice, kojom hrvatski državljani dokazuju da u Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište, bez čega se ona ne može ni dobiti.

Kada se uzme u obzir da se ni prebivalište ni boravište ne može prijaviti na nepostojeću adresu, a velik dio romske manjine, kažu u MUP-u, živi u objektima bez adrese i kućnog broja, onda to mjesto stanovanja nije moguće prijaviti kao prebivalište.

A budući da nadležna diplomatsko-konzularna predstavništva zemalja porijekla – Srbije, Makedonije i Kosova, s izuzetkom BiH, nemaju adekvatnu tehničku opremu za izdavanje biometrijskih putovnica, sve te osobe morale bi proceduru obaviti u matičnoj zemlji.

“Što predstavlja veliki financijski problem jer većina Roma nema sredstava za odlazak i boravak od nekoliko mjeseci u drugoj zemlji s kojom više nemaju poveznica”, objašnjava Kovačević te dodaje da mnogi od njih stoga žive u strahu od deportacije.

U svemu, ističe Kovačević, doista postoji i odgovornost samih pojedinaca koji zbog neinformiranosti nisu na vrijeme regulirali boravak svoje djece ili ishodili dokumente.

No, dio krivice snosi i država. Kako kažu u IPC-u, nedostaju djelotvorni mehanizmi za identifikaciju osoba bez državljanstva, i procedura za rješavanje statusnih pitanja građana, dugotrajni su postupci odobravanja boravka strancima i primanja u hrvatsko državljanstvo i slično.

Na papiru pomaci, u praksi poteškoće

Država je izmjenama Zakona o strancima te strategijama i akcijskim planovima za poboljšanje života Roma u Hrvatskoj na papiru osigurala sve mogućnosti, no u praksi se, ističe Kovačević, javljaju poteškoće.

Velik dio problema koji se odnosi na reguliranje statusa pojedinih pripadnika romske manjine je izravno vezan uz njihov nizak socioekonomski status i nepoznavanje pravnih procedura.

“Iako Zakon treba biti jednak za sve strance, za romsku populaciju koja treba regulirati svoj boravak u Hrvatskoj bi trebali postojati dodatni olakšani kriteriji jer romska zajednica živi u izrazito nepovoljnim financijskim i životnim uvjetima u odnosu na ostale nacionalne manjine”, zaključuje Kovačević.

Izvor: Al Jazeera