Nezacijeljene ratne rane Vukovara

Kolona sjećanja je centralni događaj obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine (Ustupljeno Al Jazeeri)
Kolona sjećanja je centralni događaj obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Branimir Bradarić

Građani Vukovara, ali i cijele Hrvatske, pa i svijeta još jednom će se, na 23. obljetnicu pada grada, prisjetiti stradanja toga grada na Dunavu 1991. godine.

Toga 18. studenoga 1991. godine, poslije 87 dana u okruženju tijekom kojega je grad sustavno razaran, slomljena je obrana Vukovara. Preživjeli i izmučeni Vukovarci u koloni su napuštali svoj razoreni grad, ostavljajući iza sebe sve što su godinama stvarali. Istim tim ulicama i ove godine kretat će se Kolona sjećanja, koja je središnji događaj obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.

Danas, 23 godine kasnije, Vukovarci će se još jednom prisjetiti nekadašnjeg sjaja grada, gospodarskih objekata, stanova i kuća… Manje je poznato da je Vukovar do 1991. godine bio jedan od najrazvijenijih gradova u bivšoj SFRJ.

Vukovarce, ipak, posebno boli činjenica da se na popisima nestalih i danas nalazi 350 građana Vukovara čija sudbina do danas nije riješena. Izbrisane su cijele obitelji, koje više ne postoje u gradu. Upravo to je jedan od većih problema koji opterećuje normalni život u gradu heroju.

Uz to, tisuće su ljudi ranjene ili završile po logorima, a zabilježeni su i neki stravični zločini, koji se do danas nisu istražili niti su krivci kažnjeni. Najmlađa žrtva rata u Vukovaru imala je svega šest mjeseci.

Ratne rane

Koliko god se neke stvari pokušavale ne vidjeti ili gledati nekim drugačijim očima, Vukovar je danas grad opterećen brojnim ratnim ranama. Jedna od takvih je i uvođenje dvojezičnosti, što je „problem“ koji dvije godine zaokuplja pažnju Vukovaraca, ali i cijele Hrvatske. Gosti koji danas posjete Vukovar imat će prilike da vide dvojezične natpise na državnim institucijama, koji, pored svih pokušaja skidanja, stoje na pročeljima više zgrada.

Pitanje dvojezičnosti dovelo je i do slika od prošle godine prilikom obilježavanja Dana sjećanja, kada je blokirana kolona. U njoj je tada bio cijeli državni vrh, gotovo svi ministri, ali i brojni veleposlanici akreditirani u Republici Hrvatskoj. Svi oni bili su prinuđeni ostati na pola ceste, jer im je tijelima bio blokiran prolaz do Memorijalnog groblja, gdje su trebali položiti vijenac. Politički analitičari taj slučaj su pojašnjavali pokušajem tihoga državnoga udara.

Slike od prošle godine i danas opterećuju Vukovar i Hrvatsku. Proteklih dana po medijima mogle su se čuti brojne međusobne optužbe radi politiziranja i korištenja imena Vukovara u svrhu nadolazećih predsjedničkih izbora.

Sve veće podjele

Vidljive su i sve dublje podjele među braniteljima i braniteljskim udrugama. Tako je predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josić najavio da njihovi članovi neće ulaziti u krug dvorišta bolnice, gdje se održava prigodni program.

„Nećemo biti ni blizu kruga bolnice, niti igdje blizu njih. Zašto bi ulazili. Ne želimo nigdje blizu da budemo da ne bi došlo do bilo kakvih izgreda, jer bi opet mi bili krivi. Maknut ćemo se što dalje od njih. Neka oni uživaju i mole se da im nitko ne smeta. Najviše bi voljeli da pustimo one sve koji stoje u krugu bolnice da idu sami, da nitko ne bude niti blizu njih kako ne bi došlo do ikakvog incidenta“, rekao je Josić.

Ubrzo je uslijedila reakcija dijela braniteljskih udruga, koje su Josića pozvale da raspusti Stožer, jer nisu ispunili povijesnu zadaću radi koje su i osnovani.

„Stožer se pretvorio u glavni remetilački faktor u Vukovaru, faktor koji je zavadio građane i braniteljske udruge, općenito braniteljsku populaciju i postao svojevrsni uteg grada“, smatra Zdravko Komšić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara 2003. godine.

Javile su se i razne političke stranke koje prozivaju Stožer ili, pak, na njihovu stranu. Radi svega toga Vukovarci strahuju od novih podjela i još jednoga incidenta u koloni sjećanja.

Dokle više tako?

„Ne znam čemu sve to vodi. Dokle više tako. Zar ni toga 18. studenoga ne možemo biti kao jedno i zajedno hodati ulicama grada, pomoliti se i prisjetiti naših sinova, očeva ili braće kojih više nema. One slike od prošle godine su me zapanjile i duboko povrijedile, a, iskreno, bojim se da bi se ove godine sve to moglo ponoviti“, kaže Josip M. iz Vukovara.

Slično razmišljaju i mnogi drugi Vukovarci, koji su mišljenja da bi se sve političke razlike, razmimoilaženja i prepirke toga 18. studenoga morale ostaviti po strani.

„Prošle godine nitko nije niti govorio o žrtvama, nestalim, stradanjima Vukovara i njegovih građana. Cijela Hrvatska, ali i svijet, govorila je o blokadi državnoga vrha. Takvo što se više ne smije ponoviti“, ističe Josip.

Komentirajući situaciju u gradu vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pozvao je građane iz cijele Hrvatske, koji osjećaju pijetet prema Vukovaru, da se danas priključe Koloni sjećanja.

Večer prije obilježavanja vukovarske tragedije građanima Hrvatske obratio se putem državne televizije i aktualni predsjednik RH Ivo Josipović, koji će i sam biti dio kolone i, kako je rekao, biti prvi među jednakima i samo jedan u mnoštvu.

„Svako mjesto u koloni sjećanja je čast, bilo ono u sredini ili na začelju. Nadam se da se lanjska sramota neće ponoviti“, rekao je Josipović.

Iz Vukovara danas odlaze svi

I dok se političari svađaju i prebacuju krivicu jedni na druge, obični mali Vukovarci jedva preživljavaju. Nitko više i ne spominje da je Vukovar među najskupljim gradovima u Hrvatskoj, pri čemu je istovremeno u gradu prosječna plaća i 20 posto niža od one u ostatku Hrvatske. Ne priča niti o tome kako je u gradu gotovo nemoguće pronaći posao, jer nema ulaganja. Vukovar je danas grad u kojemu bukvalno o svemu odlučuje politika.

U gradu nema međunacionalnih incidenata ili su, pak, oni vrlo rijetki, ali se zato jako dobro zna tko je vlasnik kojega kafića ili tvrtke. Zna se vrlo dobro i to da su vrtići i škole podijeljeni.

Unatoč tome, mladi kažu da su podjele mnogo manje nego prije nekoliko godina, ali da imaju osjećaj kako im politika ne dozvoljava dalju normalizaciju stanja iz nekog razloga.

Međutim, Hrvati i Srbi, kao i pripadnici svih ostalih nacionalnih manjina, slažu se kako je najveći problem Vukovara nezaposlenost i činjenica da gotovo svakodnevno Vukovarci ponovno napuštaju svoj grad.

Ovaj put ne bježe od granata i straha od rata, nego odlaze u druge dijelove Hrvatske, a još češće u inozemstvo radi posla. Problem je još veći kada se zna da sada odlaze mladi i obrazovani ljudi, koji su uskoro trebali postati nositelji razvoja Vukovara. Upravo radi toga svi se slažu kako je dalja budućnost Vukovara upitna i neizvjesna.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO