Kanadski muslimani: Zločin nema religiju ni domovinu

Nakon uvredljivih grafita na džamiji Cold Lake, mještani su zalijepili plakate 'Voli svog komšiju' i 'Vi jeste kod kuće' (Reuters)
Nakon uvredljivih grafita na džamiji Cold Lake, mještani su zalijepili plakate 'Voli svog komšiju' i 'Vi jeste kod kuće' (Reuters)

Piše: Jillian Kestler D'Amours

MONTREAL, KANADA – Pojavljuju se novi detalji o dva napada na vojnike i institucije Vlade prošle sedmice u Ottawi i u Quebecu, a muslimanske vođe, zbog straha od sukoba, pozivaju Kanađane da ne osuđuju cijelu zajednicu.

Kaplar Nathan Cirillo ustrijeljen je u srijedu u Ottawi kod kanadskog Nacionalnog spomenika žrtvama rata, dok je u napadu iz vozila u pokretu u gradu St-Jean-sur-Richelieuu u Quebecu, nekoliko dana ranije, ubijen zastavnik Patrice Vincent, a još jedan vojnik ranjen.

U izvještajima mnogih lokalnih medija, napadači – Michael Zehaf-Bibeau u Ottawi i  Martin Couture-Rouleau u Quebecu – opisani su kao konvertiti na islam, sa određenim nagovještajima da su podržavali grupu Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Premijer Stephen Harper opisao je Couture-Rouleaua kao “teroristu inspirisanog ISIL-om”, dok je pažnja većine medija bila usmjerena na Zehaf-Bibeauovog oca Libijca i njegove pokušaje da obnovi svoj libijski pasoš.

Muslimanske grupe su smjesta reagovale, izjavivši da se vjerska ubjeđenja ne bi trebala povezivati sa ovom diskusijom.

“Ovi teroristički napadi nemaju uporište ni u jednoj religiji”, izjavili su iz kanadske muslimanske zajednice Ahmadiyya. “Kao Kanađani, molimo Svemogućeg Boga da sve Kanađane zaštiti od zla i da se ovi teroristi izvedu pred lice pravde.”

Raširena osuda

Nekoliko muslimanskih grupa u Kanadi javno je osudilo nasilje i izrazilo saučešće porodicama dvojice vojnika. Udruženje muslimana u Kanadi osudilo je pucnjavu u Ottawi, izjavivši da se ova organizacija “oslanja na naš kolektivni nacionalni karakter da tražimo taj kanadski osjećaj žilavosti”.

Nacionalno vijeće kanadskih muslimana u međuvremenu je izjavilo da ova organizacija stoji “čvrsto uz braću Kanađane u održavanju i štićenju sigurnosti u našoj državi”. Ovi događaju su istakli “hitnu potrebu” za saradnju između kanadske policije, Vlade i zajednica u borbri protiv “nasilnog ekstremizma”, kazali su.

Al Jazeera je kontaktirala Kulturni centar Al-Imane, islamski centar u gradu St-Jean koji je Couture-Rouleau često posjećivao. Iz ovog centra su poslali izraze saučešća porodici preminulog vojnika i kazali da Couture-Rouleau nije dolazio u centar protekla dva mjeseca.

“Kanadska [muslimanska] zajednica oštro osuđuje ovaj [događaj] i potvrđuje da ova vrsta zločina nema religiju, boju niti domovinu. Naši su sugrađani bili u stanju da razmisle o ovom događaju i odvoje ovo krivično djelo od vjere,” pisalo je u mailu iz centra.

“Džamijska vrata su otvorena za svakoga. Gospodin Martin je dolazio na molitvu ponekad bez mnogo komunikacije sa ostalim vjernicima; bio je povučen, odavao je utisak prijatne osobe i držao se relativno povučeno.”

Ali osude za sobom, također, povlače pitanje zašto vođe muslimanskih zajdnica smatraju nužnim da osude zločine koje su počinili marginalni članovi njihovih zajednica, dok se druge vjerske grupe ne pridržavaju istog standarda. Ista debata bila je okosnica nedavne kampanje na društvenim mrežama koja je odbila zahtjeve da muslimani osude ISIL, nazvane #MuslimApologies (izvinjenja muslimana).

‘Diskurs opravdanja’

Kanadski muslimani su “pozvani da brane islam”, objasnila je Yasmine Jiwani, profesorica na Odsjeku za komunikologiju Univerziteta Concordia u Montrealu.

“Za bilo šta što se desi … a da evocira muslimanski identitet, dogodi se da se ostali muslimani pritisnu. To je diskurs opravdanja ili diskurs poricanja,” kazala je Jiwani.

“Svi različiti putevi unutar islama urušili su se u jedan monolit… Muslimani koji ovo gledaju još jednom moraju reći, ‘Ne, oni su drugačiji od nas.”

Adil Charkaoui je koordinator kvebečkog Kolektiva protiv islamofobije.

“Ovi ljudi [koji se izvinjavaju] nesvjesno stavljaju odgovornost na [muslimansku] zajednicu koja, po mom mišljenju, ne bi trebala biti na nju stavljena,” rekao je Charkaoui. “Muslimani nisu odgovorni za ove događaje. Nisu se morali izvinjavati.”

Charkaoui je rekao da je njegova organizacija zabilježila najmanje 30 žalbi na islamofobično maltretiranje u Quebecu nakon nasilnih događaja u St-Jeanu prošle sedmice, uključujući i prijetnje smrću koje su ljudima upućivane putem interneta.

“Jasno vidimo da nadolazi klima sumnjičavosti,” kazao je Charkaoui, ukazujući na poziv koji su vlasti uputile građanima da budu na oprezu i prijave bilo kakve hitne slučajeve ili krivična djela” koja doprinose rasnom profiliranju.

“Je li činjenica, da vidite pokrivenu ženu ili muškarca koji nosi bradu, sumnjivi profil?”, upitao je on. “Vidimo da se upotrebljava diskurs koji ima tendenciju da podstiče na rasno profiliranje i diskurs koji ne daje jasne smjernice policiji i stanovnišvu.”

U četvrtak je izvršen vandalski čin na džamiju u gradu Cold Lake u pokrajini Alberta i na zidu je sprejem napisano “Idite kući”. Nekoliko sati nakon napada mještani su došli da poprave štetu i okačili su znakove na kojima je pisalo “Voli svog komšiju” u znak podrške muslimanskoj zajednici.

Kandidatkinja na predstojećim lokalnim izborima u Torontu Munira Abukar prijavila je da je vozač kombija za dostavu vikao “terorista” i bacio smeće na grupu volontera u kampanji.

Također su početkom mjeseca grafitima na kojima je pisalo “Vrati se  kući” išarali plakate s likom Abukar koja nosi hidžab.

“Zato što je jedan idiot s pištoljem jučer počinio podmukli zločin, odjednom smo svi teroristi?”, kasnije je napisala na Twitteru.

Mediji pojačavaju osjećaj otuđenosti

Izvještaji kanadskih medija o ovim događajima su, također, doprinijeli pojavi straha u muslimanskoj zajednici, tvrdi Jasmin Zine, profesorica na Odsjeku za sociologiju koja istražuje identitete mladih kanadskih muslimana na Univerzitetu Wilfrid Laurier.

“Kad god je počinitelj neko ko je diskriminisan na osnovu rase, onda za to cijela svjetska zajednica postane odgovorna, i to ima utjecaja na to kako se drugi članovi te zajednice [osjećaju],” rekla je Zine .

Prvi medijski izvještaji, dok se razvijala situacija u Ottawi, opisivali su počinitelja kao Južnoamerikanca, potom Aboridžina, a poslije muslimana. Nekoliko medijskih kuća je izvijestilo da je Zehaf-Bibeau nosio crno-bijelu “arapsku maramu”.

Ovi opisi “služili su samo jednoj svrsi – da racionaliziraju tragično nasilje kao nešto što je izvan oblasti bijele kolonijalne države”, napisalo je Udruženje Irokeza i drugih Indijanaca u svojoj izjavi.

Termin “radikaliziran” je, također, često korišten da se opišu Zehaf-Bibeau i Couture-Rouleau na štetu muslimanskih zajednica u Kanadi, kazala je Zine.

“Kada stalno koristite termine koje javnost ne razumije dobro i koji u njihovim umovima odmah stvaraju površne jednadžbe, to utječe na to kako se veliki broj muslimana, posebno mladih muškaraca, osjeća u vezi svog identiteta,” kazala je.

“Ovaj novi incident ponovno daje podstrek postojećem trendu po kojem se mladi muslimani osjećaju etiketirano i patologizirano zbog načina na koji su predstavljeni u medijima. To se pojačava u osjećaju dalje otuđenosti… Ne doprinosi dinamici.”

Izvor: Al Jazeera

 


Povezane

Kanadski istražioci identifikovali su napadača na parlament. Riječ je o 32-godišnjem državljaninu te zemlje Michael Zehaf. Policija je odbila spekulisati o motivima tog napada u kojem je, osim napadača, poginuo i jedan vojnik.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO