Zašto je Vučić zabrinut za BiH?

Piše: Ratko Femić

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na Beogradskom bezbednosnom forumu da će Srbija uvek uraditi sve što je u njenoj moći da očuva stabilnost u regiji, dodavši da postoji bojazan kada je reč o Bosni i Hercegovini.

„Imam neke strahove u vezi sa Bosnom, ali Srbija će uvek uraditi sve što je u njenoj moći da očuva stabilnost u celom regionu. Mi podržavamo teritorijalni integritet BiH, kao što sam to već nekoliko hiljada puta rekao i nadam se da ćemo svi biti od velike pomoći kako bi se rešila ta situacija na najbolji i najpravilniji način“, rekao je Vučić.

Teško je odgonetnuti na šta je tačno premijer Srbije mislio i kakvi ga to strahovi u vezi sa BiH proganjaju, kad i Srbija ima i svojih briga i nataloženih problema koji se ne rešavaju.

Nije sporno da bi bolje bilo da se premijer fokusira na domaći teren, a da se dvorištem sa one strane plota bave susedi, ali treba imati u vidu i kontekst skupa na kome je Vučić učestvovao.

Reč je o forumu na kome učestvuju stručnjaci za međunarodne odnose i bezbednost i gde se raspravljalo o gorućim pitanjima regionalne i međunarodne spoljne politike, bezbednosti i ekonomije u godini važnih jubileja: 100. godišnjice početka Prvog svetskog rata, velikog proširenja EU-a i pada Berlinskog zida.

Blokirana država

Za političkog analitičara Dušana Janjića, Vučićeva strepnja u vezi sa BiH bi mogla, u političkom smislu, da znači ukazivanje na procese koji se dešavaju u toj zemlji i ograđivanje od odgovornosti. 

“Ograđivanje od zahteva koji bi došli spolja, odnosno od EU-a, ili pak iznutra, od ljudi koji podržavaju RS. Ne zaboravite da Vučićeva Srpska napredna stranka funkcioniše i u BiH, odnosno Republici Srpskoj. BiH je zaglavljena, blokirana i to pokazuje i izveštaj Evropske komisije o napretku. Nikako ne može da se nađe zajednički imenitelj koji bi vodio saradnji unutar BiH. Očigledno je da izbori neće doneti neku promenu politika, a vidimo i narasle apetite hrvatskog etnonacionalizma. Unutar RS-a postoji nova dinamika koja može da dovede do promene vlasti, odnosno kohabitacije. U tom slučaju bi Milorad Dodik mogao da ostane predsednik, ali bi njegov SNSD izgubio vlast”, ukazuje Janjić.

Ta dinamika, smatra ovaj analitičar, mogla bi da se odrazi i na stanje u Federaciji. Srpski političari često navode da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma, kao jedna od njegovih potpisnica. Međutim, kada se govori o tome uglavnom se misli na očuvanje Republike Srpske. Nedavno je predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio da se taj sporazum stalno urušavao na štetu Srba, jer se išlo na slamanje RS-a.

„Ja ne mogu da učinim ništa da BiH opstane, ako ona to ne želi. Recite mi da li se za ovih 20 godina ikakav lepak pojavio da poveže BiH. Mislim da tako nešto uopšte ne postoji”, rekao je tada predsednik Srbije.

Imajući u vidu ovakvu Nikolićevu izjavu, Vučićevo obraćanje i podrška teritorijalnom integritetu BiH bar za nijansu je pomirljivije, ali, možda, i ukazuje na prirodu njegove strepnje, a to je relacija Sarajevo – Banjaluka i česti nacionalistički istupi rukovodstva i secesionističke težnje Milorada Dodika.

Region dijeli slične probleme

Poslanik Socijaldemokratske partije Srbije u Srbijanskom parlamentu Meho Omerović smatra da ne treba zaboraviti ni specijalne veze koje Beograd ima sa Banjalukom.

“Vučić izražava zabrinutost, kao dobronamerni premijer susedne zemlje čiji sunarodnici žive u entitetu BiH sa kojim Beograd ima specijalne veze”, kaže Omerović.

Zapadni Balkan je i dalje suočen sa ozbiljnim izazovima i svaka od zemalja regiona ima svoje specifične probleme, mada delimo veliki broj sličnih problema.

“Imam i ja strahove kada je reč o Srbiji i Crnoj Gori, budućnosti regiona jer mi još živimo u periodu preispitivanja zbog svega što nam se dešavalo i što nam se još dešava. Imamo ljude koji regrutuju i odlaze na ratišta po svetu i koji bi bi jedva dočekali da se zapuca ovde pa da idu negde da ‘oslobađaju’. Nadam se da će konačno da postane funkcionalna država, ojačanih institucija i da će se što pre pridružiti Srbiji i Crnoj Gori koje su više odmakle na putu ka EU-u, što pokazuje izveštaj EK-a. Ne treba stalno da se bavimo nacionalnim pričama i da se gušimo u njima jer imamo zajedničke probleme i ciljeve, a retorika 90-ih je passe”, naglašava Omerović.

Međutim, izgleda da se nije lako odmaći od međunacionalnih tema kada premijer Srbije komentariše zbivanja u BiH, a pogotovo ako je taj premijer Aleksandar Vučić. Iako je on danas proevropski političar koji ima podršku Zapada, njegove izjave retko se tumače bez izuzimanja njegove nacionalističke prošlosti.

Za neke bošnjačke političare iz Sandžaka važan je, pre svega, odnos prema Bošnjacima u tom delu Srbije, a i oni su, kako kažu, zabrinuti, ali iz drugog razloga.

Prijetnja sandžačkim Bošnjacima

Potpredsednik Stranke demokratske akcije Sandžaka Enis Imamović kaže da je Vučić malo pre izjave date na Beogradskom bezbednosnom forumu uputio pretnje Bošnjacima u Sandžaku

“Uporedio je Sandžak sa 61 opštinom i dva grada u Republici Srpskoj, u kojima je počinjen genocid i etničko čišćenje Bošnjaka. Mi smo veoma zabrinuti zbog tona kojim državni vrh iznosi te prijetnje”, tvrdi Imamović.

Naime, Vučić je krajem septembra, reagujući na zalaganja lidera SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina za autonomiju Sandžaka po principu Južnog Tirola, rekao da nije zabrinut tim pozivima, ali da je takvo ponašanje neodgovorno.

“Država Srbija će preduzimati sve mere u skladu sa zakonom i Ustavom. Ali, pogledajte koliko je to neodgovorno ponašanje. Samo tri opštine sa većinskim bošnjačkim stanovništvom koje pazimo, čuvamo i sa kojima želimo da radimo”, rekao je premijer i zapitao kakav bi bio odgovor Ugljanina na to što neki neodgovorni ljudi govore o 61 opštini i dva grada u Republici Srpskoj.

Ova izjava za Imamovića predstavlja neodgovorno osvrtanje na nacionalnu strukturu tri sandžačke opštine “u kojima je 90-ih godina masovnim otmicama, ubistvima, granatiranjem od strane tadašnjeg režima promijenjena nacionalna struktura stanovništva na štetu Bošnjaka”.

“Ne smijemo zaboraviti da su u to vrijeme i premijer Vučić i potpredsjednik Vlade Dačić, takođe, bili dio tog režima, odnosno visoki funkcioneri SPS-a i Srpske radikalne stranke. Takve poruke predstavljaju objektivnu opasnost za Bošnjake u Sandžaku i ostatku Srbije, jer se na to naslanjaju i najave grupa militantnih četnika iz drugih dijelova Srbije i sa ukrajinskih ratišta da će 23. oktobra umarširati u Novi Pazar”, naglašava Imamović.

Interesantno je to što bošnjački lideri u Srbiji potežu ovakve argumente po potrebi, jer upravo je SDA Sandžaka sarađivala sa Vučićem, dok je, do pre samo nekoliko meseci, u prošloj vladi imala ministra.

Tada nije potezano pitanje autonomije Sandžaka, odnosi prema Bošnjacima nisu bili ovako problematični i nije ukazivano na Vučićevu prošlost, već se sarađivalo na gradnji evropske budućnosti.

Izvor: Al Jazeera