Dijaspora podijeljena kao država

Piše: Rešad Dautefendić

Političke podjele u Bosni i Hercegovini i borba samo za lične interese krajem 2013. godine podijelila je i dijasporu, odnosno „nicanje“ sve više udruženja Bosanaca i Hercegovaca, kako tvrde iz ličnih interesa.

Fitilj se upalio 25. novembra prošle godine na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kada je osnovana Australska unija bosanskohercegovačkih asocijacija (AUBHA), a Osnivački akt je potpisan u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Canberri.

„Sada je bh. dijaspora u Australiji podjeljena na dva saveza, na dvije grupe, odnosno udruženja. Imao sam priliku čitati neka saopštenja vezana za to i kada sve to pročitate stičete dojam da su svi upravu kada prezentiraju samo svoje viđenje“, smatra prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Namik Alimajstorović.

Tvrde da su većina bh. udruženja u dijaspori mnogo korisnija nego većina političara u BiH.

Po njegovom mišljenju, ciljevi svih saveza i udruženja u dijaspori imaju gotovo identične programe djelovanja, a „sukob nastaje zbog načina i razlika u metodu rada“.

„Najčešće su u ovakvim situacijama uzrok pojedinci sa jedne i sa druge strane, a ispaštaju svi. Lijek je, kada se to već desilo, da se u dogledno vrijeme sa scene povuku pojedinci koji su učestvovali u tome. Trebaju dati šansu novim ljudima da spoje pokidane veze i da nastave zajedno na nekim novim dogovorenim osnovama. Mislim da je za vođenje nevladinih organizacija i udruženja najoptimalniji period od četiri godine i sve iznad toga je neproduktivno“, pojašnjava Alimajstorović.

Raseljeni u 100 zemalja svijeta

Po procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH) u dijaspori živi blizu 1,4 miliona Bosanaca i Hercegovaca, ali ovu cifru niko definitivno nije utvrdio, jer se svaki dan neko iz BiH trajno preseljava u druge zemlje.

Teško je utvrditi tačan broj udruženja širom svijeta, jer izbjeglice iz Bosne i Hercegovine žive u više od 100 zemalja svijeta, a bh. dijaspora je aktivno organizovana u tridesetak država u svijetu.

„Znam da ovdje, u Velikoj Britaniji, gdje i ja živim, ima blizu 10.000 ljudi iz BiH, koji žive od Glazgova do Portsmutha u skoro 50 gradova i aktivno radi nekih 15 asocijacija i humanitarnih organizacija“, dodaje Alimajstorović.

Ciljevi svih saveza i udruženja u dijaspori imaju gotovo identične programe djelovanja, a sukob nastaje zbog načina i razlika u metodu rada.

Iako već dugo ne žive u svojoj domovini, ljudi iz bh. dijaspore nastoje ostvariti i svoje političke ambicije, pa su osnovali i Stranku dijaspore, koja se već takmičila na izborima u Bosni i Hercegovini, ali bez ikakvih rezultata!

Kako tvrdi Alimajstorović, stranka je osnovana da uzme učešća u političkom životu BiH i da iznese svoje viđenje stanja u domovini.

Ne odustaju od pokušaja ulaska u vlast, jer žele zastupati interese dijaspore i reagovati na dnevno-politička dešavanja.

„Vrlo je teško politički djelovati na ‘daljinski’, jer čim političari u BiH ugledaju leđa dijaspori odmah zaborave na nju i na njene zahtjeve. Činjenica je da je prije osnivanja Stranke dijaspore glasalo približno isto ljudi kao i kada je stranka osnovana, što znači da stranka nije ništa novo donijela na polju poboljšanja broja glasača iz dijaspore“, ocjenjuje bivši predsjednik SSD-a BiH.

Nepotrebne podjele

Zašto se dijaspora dijeli sa silnim udruženjima na isti način kako se dijele političari u BiH?

Iz dijaspore odgovaraju da se uglavnom formiraju interesna udruženja. Kažu da je teško udovoljiti svima u dijaspori. Stariju populaciju ne zanima baš folklor ili sportski klub, a od mladih je teško očekivati da se zanimaju za kurseve pletenja ili šivanja.
Neku treću grupu ljudi u dijaspori samo zanimaju vjerske aktivnosti. Ima i onih koje interesuju bh. dopunske škole ili onih koji se vole zanimati samo humanitarnim radom.

Sve rečeno smatraju normalnim željama ljudi. Međutim, tvrde da su većina bh. udruženja u dijaspori „mnogo korisnija nego većina političara u BiH, jer posao rade većinom na volonterskoj osnovi, a svojim radom pomažu sebi i svojim članovima i, naravno, domovini BiH“.

Zahtjev za ministarstvom dijaspore

Do sada su se u dijaspori promijenila tri predsjednika SSD-a. Prvi je bio spomenuti Alimajstorović, zatim Senada Softić-Telalović, a sada je aktuelan predsjednik Zaim Pašić.

SSD BiH kao krovna organizacija već petnaestak godina insistira na ostvarenju odluka svog Kongresa, koji redovno održavaju u Bosni i Hercegovini.

Zaključak sa posljednjeg Šestog Kongresa SSDBiH jeste da će u svom budućem radu nastaviti tražiti realizaciju neusvojenih zahtjeva, odnosno da će SSD BiH i dalje tražiti da se oformi ministarstvo za dijasporu.

Svojim najvećim uspjehom SSD smatra očuvanje organizovanja građana BiH u svijetu bez adekvatne pomoći bh. vlasti u očuvanju bh. identiteta, te rad na promociji bh. kulture, sporta, obrazovanja, informisanja i privrede, a čime će se SSDBiH i dalje baviti.

Iako već dugo ne žive u svojoj domovini, ljudi iz bh. dijaspore nastoje ostvariti i svoje političke ambicije, pa su osnovali Stranku dijaspore.

Usvojili su i Strategiju Saveza koja vodi ka Briselu i traženju realizacije svojih projekata u Evropskoj uniji, ali će se i dalje nastaviti saradnja sa državnim institucijama BiH.

Bez obzira na sve postojeće probleme u BiH, Savez će i dalje insistirati na uključivanju dijaspore u privredni razvoj BiH. Održavaju i privredne forume u svijetu i BiH, a uz to godišnje pošalju rodbini i prijateljima blizu pet milijardi eura!

Savez poziva sve svoje članice da vrše agitaciju među svojim članovima, kako bi se odazvali na lokalne izbore i da time direktno utiču u stvaranju političke vlasti u BiH, te zahtijevaju od Parlamenta BiH da stvori uslove i da usvoji potrebne zakone, kako bi BiH što prije dobila status kandidatkinje za prijem u Evropsku uniju.

Prepirke se ne smiruju

Što se tiče Saveza kao krovne organizacije, ovo su njihovi zajednički ciljevi, bez podjela i animoziteta. Međutim, nakon formiranja Australskog udruženja fitilj i dalje dogorijeva.

Senada Softić-Telalović, glasnogovornica Vijeća BiH Organizacija Australije i dalje misli da je Damir Arnaut, aktuelni ambasador BiH u Australiji, glavni krivac što se osnovalo, po njenom mišljenju, „nepotrebno udruženje“.

„Većina zajednica i klubova koje je ambasador okupio oko sebe upravo su najveći oportunisti i negatori svega bošnjačkog“, poručuje Softić-Telalović.

“Naravno, mi nikome ne osporavamo demokratsko pravo da iznosi svoje mišljenje, ali smo jasno rekli da to nije naš stav i da je daleko od istine, te da služi interesima samo malog broja ljudi za ličnu promociju ili politički obračun”, pojašnjava Sead Omerović, koordinator AUBHA.

„Državljanima Bosne i Hercegovine u Australiji, a i šire, poznata je činjenica da tzv. Vijeće, odnosno dugogodišnja predsjednica, a sada glasnovornica, sebe vidi kao jedinog predstavnika BiH u Australiji, te nas ne iznenađuje što podriva instituciju Ambasade BiH i njene diplomatske predstavnike, počevši od Sabita Subašića, Amire Kapetanović i Momčila Vukovića do trenutnog ambasadora dr. Damira Arnauta“, pojašnjava Omerović.

Svečano potpisivanje Osnivačkog akta desilo se 25. novembra u Ambasadi BiH u Canberri, a Uniji je pristupilo 27 udruženja i klubova iz pet saveznih država Australije (Western Australia, South Australia, Victoria, New South Wales, Queensland), kao i predstavnik bh. zajednice iz Canberre, koja ima poseban status kao glavni grad države.

Članice Unije su tri bh. centra koji imaju vlastito zemljište i prostorije, devet nogometnih bh. timova koji se takmiče u ligama Australije, tri škole bosanskog jezika i dva radijska programa.

Izvor: Al Jazeera