Kako javni servis izvući iz ruku političara

Burnley: Ohrabrujemo javne servise u regiji da primjenjuju evropske standarde (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarao: Rešad Dautefendić

Međunarodni standard je da svaki javni servis mora imati stabilno finansiranje. Kakvo će biti finasiranje u pojedinim zemljama zavisi od njene kulture i usvojenih zakona. Najbolje je da javni servisi imaju sigurne prihode od pretplate. Međutim, to je ponekad teško osigurati u jugoistočnoj Evropi.

Da bi bilo sigurno finansiranje jedan od načina je fiksni iznos koji određuje država i ta se sredstva izdvajaju iz budžeta, istaknuo je u razgovoru šef Odjela za regulatorne pravne poslove pri Evropskoj radiodifuznoj uniji Richard Burnley.

Na zapadnom Balkanu postoje zakoni o radu i finansiranju javnih servisa, ali je ubiranje pretplate veoma slabo. Prije svega što stanovnici nemaju sredstava da to plate, a česti su pozivi i političara, naprimjer u BiH, da se ne plaća pretplata?

BURNLEY: Zbog toga je nabolji model finasiranja rada javnih medija iz više izvora. Jedan od izlaza je pretplata i što više reklama u javnim servisima. Svaki biznis mora pratiti i stabilno finansiranje.

Kako to postići kada Regulatorna agencija za komunikacije BiH ima namjeru da ograniči prihode javnim servisima od marketinga?

BURNLEY: Zabrinut sam što je pokrenuta ova inicijativa, jer zbog manjka sredstava javni servis neće imati priliku da izvrši svoju društvenu misiju. Ponavljam, ukoliko javni servis ima više izvora finansiranja, toliko je neovisniji od političkih pritisaka u svom poslu.

Bez obzira na izvore finasiranja, pritisci političara na javne servise u regionu sve su veći, a najveći u onim zemljama gdje od političara u vlasti zavisi i njihovo finasiranje. Šta mislite o tome?

BURNLEY: Zbog toga mi ohrabrujemo javne servise u regiji da primjenjuju evropske standarde. To je Direktiva EU za audio – vizuelne medije. Kako bi se smanjio utjecaj političara, jedini način je izdvajanje fiksnog novčanog iznosa iz budžeta i da se to ozakoni i onda političari ne mogu imati značajniji utjecaj na javne servise.

U regiji postoji i drugi način političkih pritisaka na javne servise, jer vladajuće stranke uvijek biraju rukovodstva medijskih kuća i na taj način mogu lakše utjecati na njihov rad. Kako se suprostaviti?

BURNLEY: I to se može ispraviti zakonom i da političari ne mogu imenovati rukovodstva u javnim servisima, jer za to postoje upravni odbori koji odgovaraju da javni servisi rade po zakonu i da provjeravaju ispunjavaju li oni svoju društvenu misiju. Političkih pritisaka na javne servise ima i u zemljama EU, ali jedini ispravan odgovor je profesionalnost novinara u poslu kojem rade.

Ukoliko nema takvog odnosa, političkih pritisaka bit će sve više, a to sve treba regulisati zakonom. Zbog toga je u EU pokrenut projekt da se pomogne zemljama koje se žele priključiti EU i da se riješe ovi problemi u jugoistočnoj Evropi i u pravnoj oblasti zaštite javnih servisa, zaključio je Richard Burnley.

Drugo izdanje Akademije o Zakonu o medijima u Jugoistočnoj Europi održava se u Sarajevu. Razgovara se o medijskom pluralizmu, javnih RTV servisa i slobodi medija na internetu.

Akademija nastoji unaprijediti saradnju u razvoju i provedbi progresivnog medijskog zakonodavstva u jugoistočnoj Europi u skladu s međunarodnim i evropskim medijskim standardima. Cilj očuvanje medijske slobode i pravo na slobodu izražavanja.

U raspravi učestvuju i medijski profesionalci iz regije, advokati koji se bave medijskim pravom, zakonodavci, članovi regulatornih i samoregulatornih medijskih tijela i predstavnici akademske zajednice s područja jugoistočne Evrope koji se bave problematikom medijskih sloboda.

Trodnevna manifestacija počela je u utorak i provodi se pod pokroviteljstvom Vijeća za regionalnu suradnju, te u saradnji Zaklade Friedrich Ebert, predstavnika za slobodu medija, OSCE-a u operacijama u jugoistočnoj Evropi, Evropska radiodifuzna unija i Evropsko udruženje javnih servisa u jugoistočnoj Evropi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Javne radio-televizijske kuće u regiji veliki su sistemi sa hiljadama zaposlenih od kojih je, prema procjenama, skoro trećina višak. Samo u Srbiji za otpremnine prekobrojnima potrebnno je izdvojiti 10 miliona eura, kojih nema. Tu se nameće dilema: proizvodnja programa ili plate zaposlenima. Mogu li javne radio-televizije biti nezavisne ako se primjeni budžetsko finansiranje? Ima li […]

Published On 28 Aug 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO