Spor izdavača o niskotiražnim udžbenicima

Nacrt Zakona o udžbenicima u Srbiji izazvao je negodovanja privatnih izdavača i pojedinih stručnjaka, jer tvrde da taj akt ograničava privatne i pogoduje državnom izdavaču.

Izdavačka kuća Klett ponosna je na svojih 70 udžbenika za najmlađe pripadnike nacionalnih manjina u Srbiji, a upravo su ta niskotiražna izdanja kamen spoticanja države i privatnih izdavača.

Privatnici negoduju jer će novi zakon ubuduće obavezati državnog izdavača da štampa niskotiražne udžbenike, ali i zato što će to plaćati svi.

„Nigde u Evropi ne postoji da izdavači uplaćuju u fond za niskotiražne udžbenike. Osim što smo već uplaćivali jedan odsto, taj procenat je povećan na četiri posto i sad polako ulazimo u kategoriju duvana i alkohola“, upozorava Gordana Knežević Orlić iz Udruženja izdavača Srbije, uz napomenu kako će „taj novac moći da koristi samo javni izdavač, odnosno samo javno preduzeće“.

Izdavači su nezadovoljni i zato što, tvrde, ni do sada nisu imali uvid u to kako se troše sredstva iz fonda, a sada će biti obavezni da uplaćuju četiri puta više sredstava.

Zavod ne vidi problem

U novim zakonskim odredbama državni izdavač, Zavod za udžbenike, ne vidi problem.

„Država Zavodu, odnosno javnom izdavaču plaća samo onoliko koliko su naši troškovi. Ako tih para bude više, te pare idu negde drugde, za decu ometenu u razvoju ili slabovidima, ali je potpuno jasno da te pare neće doći sve u Zavod“, kaže Goran Pavlović iz Zavoda za udžbenike.

Privatni izdavači trebali bi da dobiju i nove obaveze, jer će morati da imaju urednike u stalnom radnom odnosu, kao i odgovarajuća skladišta za knjige, pa te uslove vide kao namjeru države da obeshrabri privatno izdavaštvo .

„Ako ova zemlja želi da pozove strane investitore, odbiće ih jer su ovo nestvarni uslovi koje oni pokušavaju da stvore u oblasti kreativne industrije, u koju mnoge zemlje jako puno ulažu“, navodi Gordana Knežević Orlić.

Ministarstvo bez komentara

U Ministarstvu prosvete nisu htjeli da govore o ovoj temi, a, kako javlja Al Jazeerina reporterka Jelena Milutinović, glavni argument Ministarstva koji se mogao čuti tokom javne rasprave o zakonu bio je da je Srbiji „u oblasti izdavaštva potreban red“.

„Sada na tržištu Srbije posluje oko 80 izdavača, a nove procedure trebalo bi da pooštre uslove za dobijanje licence“, prenosi Jelena Milutinović. 

Primjedbe na Nacrt zakona ima i Nacionalni prosvetni savet, koji zamjera što se zakon više bavi poslovanjem izdavača nego kvalitetom udžbenika, a negoduju i zbog toga što su isključeni iz procedura odobravanja udžbenika.

„Ako Nacionalni prosvetni savet donosi nastavne programe, standarde kvaliteta udžbenika i plan udžbenika, sasvim je logično da ima uvid u tu izdavačku produkciju, jer je udžbenik sastavni deo nastavnog procesa i nije logično da nemamo pojma kako izgledaju ti udžbenici“, ukazuje Desanka Radunović iz Nacionalnog prosvetnog saveta.

U toj instituciji na kraju navode kako će sporne tačke Zakona o udžbenicima biti ponovo razmotrene, iako je taj zakonski akt prošao javnu raspravu.

Izvor: Al Jazeera


Reklama