Naučnici: Nastavak globalnog zagrijavanja

Izvještajem će se procjena vjerovatnosti da je za globalno zagrijavanje kriv čovjek podignuti na najmanje 95 posto (Reuters)
Izvještajem će se procjena vjerovatnosti da je za globalno zagrijavanje kriv čovjek podignuti na najmanje 95 posto (Reuters)

Kratki zastoj u globalnom zagrijavanju u ovome vijeku izazvan je prirodnim varijacijama u klimi i nije vjerojatno da će potrajati, kaže se u nacrtu izvještaja Ujedinjenih naroda koji su sastavili vodeći klimatolozi.

U nacrtu od 127 stranica koji će biti objavljen u Štokholmu 27. septembra kaže se da su faktori poput vulkanskoga pepela i cikličan pad energije koju emitira Sunce, također pridonijeli usporavanju trenda zagrijavanja, prenosi Hina.

Izvještajem će se procjena vjerovatnosti da je za globalno zagrijavanje kriv čovjek podignuti na najmanje 95 posto, a prethodna procjena 2007. bila je 90 posto.

Smjelije ograničavanje

Važno da se taj ‘zastoj’, kako ga zovu u Međunarodnome panelu o klimatskim promjenama (IPCC), objasni vladama koje su se obavezale ograničiti rast temperature do 2015., uglavnom smanjivanjem upotrebe fosilnih goriva.

Francuska je zatražila da EU smjelije ograniči emitiranje stakleničkih plinova, te najavila da će do 2050. prepoloviti vlastitu potrošnju energije.

Činjenica da su temperature sporije rasle zadnjih 15 godina iako raste emisija stakleničkih plinova, ohrabrila je skeptike koji ne vjeruju u čovjekovu odgovornost za klimatske promjene i dovode u pitanje potrebu za hitnim djelovanjem. No, novi izvještaj IPCC-a ne predviđa dugoročno usporavanje. Naprotiv, znanstvenici najavljuju nastavak trenda zagrijavanja koji će vjerojatno izazivati sve više toplinskih valova, suša, poplava i podizanje razine mora.

Ali Roy Spencer, nekadašnji NASA-in znanstvenik i autor knjige Klimatska zbrka, koji piše utjecajan blog, tvrdi da novi UN-ov izvještaj pokazuje kako su znanstvenici prisiljeni “priznati stvarnost”, javlja britanski Daily Express.

“Stigli smo do onoga trenutka u histeriji oko globalnog zagrijavanja u kojem se IPCC-ova teorija o globalnom zagrijavanju sudarila s grubom stvarnošću promatranja”, piše u njegovu blogu.

Razina sumnje

Čelnica zelenih Natalie Bennett optužuje britansku vladu za rast broja ljudi koji sumnjaju u klimatske promjene:

“Kad vlada tako očito ništa ne čini u vezi s klimatskim promjenama, a ne shvaća ozbiljno ni svoje obveze u skladu sa zakonom o klimatskim promjenama, ne čudim se što raste razina sumnje u klimatske promjene”.

U izvještaju UN-a koji je dobila agencija Reuters, kaže se kako će, “osim u slučaju veće vulkanske erupcije, globalni temperaturni trend u bliskoj budućnosti narasti u odnosu na razdoblje od 1998. do 2012.

Temperature će od 2016. do 2035. vjerojatno biti od 0,3 do 0,7 Celzijevih stupnjeva više nego u razdoblju od 1986. do 2005, dodaje se u izvještaju. IPCC-ovi izvještaji glavne su smjernice vladama.

“Petnaestogodišnji zastoji prilično su uobičajeni”, i u istorijskim zapisima i u računalnim modelima, kaže se u izvještaju. “Zastoj “nije znak da je trend zagrijavanja prestao”, kaže Guy Brasseur, direktor njemačkoga servisnog centra za klimu. Po njegovim riječima, klima se može usporediti s Wall Streetom: postoje dugoročni trendovi i nepredvidiva dnevna odstupanja.

IPCC su 1988. osnovali Program za okoliš Ujedinjenih naroda i Svjetska meteorološka organizacija, radi dobivanja znanstvenih, tehničkih i socio-ekonomskih informacija o klimatskim promjenama iz cijeloga svijeta.

To tijelo ne provodi istraživanje i ne skuplja i ne promatra podatke o klimi: hiljade znanstvenika slobodnom voljom pružaju mu te podatke.

Stroži proces

IPCC je od 1990. objavio četiri procjene, a peta, nazvana AR5 (The Fifth Assesment report) bit će objavljena u 2013. i 2014.

Dosadašnji izvještaji uspijevali su potaknuti na akciju jer su upozoravali na mogućnost da se zbog stakleničkih plinova poveća broj poplava, suša, toplinskih valova te da se podigne razina mora.

U izvještaju iz 2007. a taj je potaknuo održavanje samita u Kopenhagenu, na kojem se čelnici nisu uspjeli složiti oko globalnog sporazuma, otkrivena je pogreška i pretjerana procjena stope otapanja himalajskih ledenjaka. Nezavisni stručnjaci zatim su potvrdili da glavni zaključci nisu ugroženi, ali IPCC je poslije toga ustanovio stroži formalan proces borbe protiv pogrešaka.

Izvor: Agencije


Povezane

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje decenijama su teme naučnih razmatranja i političkih odluka, uzroci protesta eko aktivista, ali i lobiranja industrijskih moćnika. U ovoj emisiji govorimo o globalnom zagrijavanju i klimatskoj budućnosti. Gosti Konteksta su: u Zagrebu profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu akademik dr. Vladimir Paar, u Beogradu načelnik u Klimatskom centru  Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO