Evropska nadanja od njemačkih izbora

Angela Merkel i Peer Steinbrueck jedva su spomenuli evropsku i vanjsku politiku u svojoj televizijskoj debati (EPA)
Angela Merkel i Peer Steinbrueck jedva su spomenuli evropsku i vanjsku politiku u svojoj televizijskoj debati (EPA)

Evropski političari više se nadaju nego što doista očekuju promjene u njemačkoj politici nakon općih izbora u nedjelju, zbog kojih su mnoga goruća evropska pitanja na čekanju već mjesecima, piše Reuters.

Od Atine do Lisabona i od Pariza do Rima, vlade žele da Berlin ubrza uspostavu evropske bankovne unije i pređe na više ekspanzionističku monetarnu politiku, koja bi pridonijela poticanju rasta i borbi protiv nezaposlenosti u eurozoni.

Evropski partneri očekuju da će konzervativna kancelarka Angela Merkel dobiti treći mandat, a mnogi se nadaju da će morati ući u veliku koaliciju sa Socijaldemokratskom partijom, koja se smatra više proevropskom i sklonom ekonomskim poticajima od njenih sadašnjih koalicijskih partnera, Slobodnih demokrata (desni centar). No, potencijal za razočaranje je golem, prenosi agencija Hina.

Evropski partneri očekuju da će Angela Merkel dobiti treći mandat, a mnogi se nadaju da će morati ući u veliku koaliciju sa SPD-om.

“Ko god bude izabran, ograničenja koja prate Merkel ostat će ista za bilo koju njemačku vladu”, smatra Sylvie Goulard, francuska liberalna zastupnica u Evropskom parlamentu. Trostruki okovi parlamentarne suverenosti, otpora javnog mnijenja i uvijek budnog Ustavnog suda i dalje će ograničavati njemačku spremnost da preuzme veću odgovornost za evropske probleme.

Merkel i njen protukandidat iz SPD-a Peer Steinbrueck jedva su spomenuli evropsku i vanjsku politiku u svojoj televizijskoj debati, osim što se slažu da Njemačka ne bi trebala sudjelovati u vojnoj intervenciji u Siriji zbog korištenja hemijskog oružja.

Steinbrueck je kritizirao loš pristup Angele Merkel krizi u eurozoni, sporost i nametanje opasne doze štednje Grčkoj i drugim državama članicama koje je trebalo spašavati. Prešutio je, međutim, podršku SPD-a udruživanju dijela dugova članica eurozone i uspostavi Evropskog fonda za otkup dugova, strahujući od gubitka glasova.

‘Mali koraci’ Angele Merkel

Kancelarka je primijetila da je SPD glasao za sve programe spašavanja posrnulih članica eurozone, no nije ponudila vlastitu viziju budućnosti Evrope. S obzirom na to da opstanak zajedničke evropske valute više nije u pitanju i da su finansijska tržišta, za sada, mirna, stručnjaci očekuju da će Merkel ostati pri svojem pristupu “malih koraka” integraciji eurozone, osim ako se kriza ponovno ne rasplamsa.

Potreba za novom finansijskom pomoći Grčkoj, Portugalu i, možda, Irskoj izazvat će mnogo negodovanja u Berlinu. Frustracije zbog kronične političke nestabilnosti u Italiji i francuskog otpora liberalizaciji ekonomije će i dalje tinjati.

Možda jednako važna za njemačku politiku kao izborni rezultat bit će presuda Ustavnog suda idućeg mjeseca o politici kupovine državnih obveznica Evropske centralne banke, koja je smirila krizu kada ju je predsjednik ECB-a Mario Draghi prošle godine predstavio javnosti. Ne očekuje se da će Sud tu šemu proglasiti nezakonitom, no mogao bi postaviti uvjete zbog kojih bi je moglo biti teško provoditi.

“Njemačka će graditi Evropu vlastitim tempom i po vlastitim uvjetima. Drugi to moraju progutati i shvatiti”, rekla je Ulrike Guerot iz Evropskog vijeća za vanjske odnose. “Ako nas pokušaju požuriti, trajat će duže.”

Berlin će i dalje nastaviti tražiti obavezan evropski nadzor nad nacionalnim budžetima i odgovornost nacionalnim parlamentima za trošenje novca iz evropskih kriznih fondova da bi pristao na veću pomoć drugim zaduženim članicama ili bankama, kazala je ona.

Napredak će vjerovatno biti spor i zbog toga što postoje velike razlike u stavovima Njemačke i ostatka svijeta o uzrocima i lijekovima za krizu u eurozoni.

“Mi, Nijemci, govorimo o poštivanju pravila i ustavnosti. Francuzi govore o potrebi za evropskom strategijom i solidarnosti. Britanci i Amerikanci govore o uravnoteženju ekonomije i žele drastična rješenja”, kazala je Guerot.

Postaje ‘velika Švicarska’

Premda se utjecaj Njemačke, prve evropske ekonomije, u zadnje četiri godine povećao, osiguravši joj moć veta na bilo kakav evropski dogovor, ona i dalje nije sklona preuzeti vodstvo, osobito ako to znači preuzimanje većih rizika. “

Njemačka želi da je se imitira, ali ne želi voditi”, ocijenio je Jose Maria de Areilza, profesor prava na madridskoj poslovnoj školi ESADE. “Postoji velik jaz između njene prodorne ekonomske sile i izostanka vodstva na području sigurnosti i odbrane”.

Christian Lequesne, istraživački direktor francuskog instituta Sciences-Po, rekao je da Njemačka postaje “velika Švicarska”, akumulirajući bogatstvo dok istodobno izbjegava međunarodnu odgovornost u krizama poput Sirije ili u eurozoni. “Ne žele riskirati krv, niti bogatstvo. Njihov mentalni sklop je onaj ‘nultog rizika'”.

Nezadovoljni zbog nastojanja da se uvede veća disciplina kad su u pitanju nacionalni budžeti i privredne reforme, Francuzi od Merkel u novom mandatu očekuju da bude odlučnija u praktičnim mjerama, kao što su evropska sredstva za borbu protiv nezaposlenosti među mladima, kako bi se spriječilo jačanje euroskepticizma na evropskim izborima iduće godine.

Neki političari i analitičari očekuju promjenu u ekonomskoj politici, osobito ako socijaldemokrati ili Zeleni uđu u vladajuću koaliciju.

Većina Nijemaca dijeli stavove Angele Merkel da ostali Evropljani jednostavno trebaju imitirati njemački model javne i privatne štednje kod kuće i konkurentnosti u svijetu kako bi riješili svoje ekonomske probleme.

Rijetki su, ako ih uopće ima, spremni priznati da je njemački ekonomski model utemeljen na izvozu, pretjeranoj štednji i potisnutnoj domaćoj potražnji možda dio problema. Ipak, neki političari i analitičari u Briselu i Berlinu očekuju promjenu u ekonomskoj politici, osobito ako socijaldemokrati ili Zeleni uđu u vladajuću koaliciju.

“Moglo bi doći do preispitivanja nacionalne ekonomske politike, ne samo radi Evrope, nego radi same Njemačke”, smatra Daniela Schwarzer, šefica za evropske studije na Njemačkom institutu za međunarodne odnose i sigurnost. “Premalo ulažemo u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanja”, kazala je. To bi povećalo plate i domaću potražnju i moglo bi privući više radnika iz siromašnijih evropskih država.

Ružna iznenađenja

Za većinu partnera u eurozoni prioritet je uspostava evropske agencije za likvidaciju banaka, nakon što je ECB zadužen za nadzor najvećih evropskih banaka. Novi sistem žele podržarti sredstvima Evropskog stabilizacijskog mehanizma, stalnog kriznog fonda eurozone, dok se doprinosima banaka ne prikupi dovoljno novca za to. Ekonomisti smatraju da je to prijeko potrebno ako planirana ECB-ova revizija kvaliteta imovine banaka razotkrije ružna iznenađenja te da bi pomoglo obnovi kreditiranja preduzeća u južnoj Evropi.

Za većinu partnera u eurozoni prioritet je uspostava evropske agencije za likvidaciju banaka, nakon što je ECB zadužen za nadzor najvećih evropskih banaka.

“Španija doista želi jedinstveni mehanizam za likvidaciju banaka brzo… jer dubioze još uvijek prate njen bankarski sektor, koji će biti sve manje sposoban za kreditiranje, jer će morati prikupiti više kapitala”, kazao je De Areilza.

Njemačka, koja se borila da njene politički osjetljive regionalne banke i štedionice ostanu pod nacionalnim nadzorom, do sada je tvrdila da bi za osnivanje evropske agencije za likvidaciju banaka trebalo promijeniti evropski ugovor, jer se time zadire u nacionalnu budžetsku suverenost. No, dužnosnici eurozone smatraju da bi Berlin nakon izbora mogao biti spreman na kompromis.

Premda je Angela Merkel prije tražila novi ugovor za uspostavu političke unije s većim središnjim nadzorom nad budžetima članica eurozone, sada se čini da je tome manje sklona, možda kako bi udovoljila Francuskoj, koja želi izbjeći referendum o prepuštanju fiskalne suverenosti Briselu.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO