Eurobasket na klizaljkama

Piše: Edin Avdić
Kako ostaviti živu glavu na ramenima dok trčite kontranapad u ljubljanskoj dvorani Stožice? To je ono što su se pitali igrači tokom čitavog odigravanja drugog kruga Eurobasketa u Sloveniji. Nasreću, od silnih padova po parketu desila se samo jedna povreda. Grčki krilni igrač Kostas Papankolaou je doživio težak pad, a njegovom povredom nekako su nestale i grčke nade u plasman u četvrtfinale.
Mislio sam da će Grčka biti ozbiljan, ako i ne najveći konkurent za titulu evropskog prvaka. Imali su najmanje otkaza bitnih igrača, imali su i najboljeg beka u euroligi Vassilisa Spanoulisa i kući se vraćaju čak bez plasmana na Svjetski kup iduće godine u Španiji, gdje će vjerovatno dobiti pozivnicu Svjetske košarkaške federacije.
Španci pogledaju raspored i, ako im ne sviđa mogući protivnik u nokaut fazi, onda namjerno izgube poneku utakmicu kako bi osigurali ‘lakšeg’ protivnika.
Španija godinama prkosi sportskoj pravdi. Španci pogledaju raspored i, ako im se ne sviđa mogući protivnik u nokaut fazi, onda namjerno izgube poneku utakmicu kako bi osigurali “lakšeg” protivnika. To su uradili na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, kada su se sklanjali da Brazilci ubace koš. To su uradili i u Ljubljani, kada su prepustili Italijanima pobjedu kako bi izbjegli Litvaniju u četvrtfinalu.
Uključila se i NBA TV
U Ljubljani se puno priča o “trenerskim” sposobnostima Juana Orenge. Španske kolege njega smatraju direktnim krivcem za poraze od Slovenije i Grčke i kunu zlu sudbinu, koja im je, nakon lošeg Sergia Scariola, donijela još lošijeg Orengu, u kojeg bukvalno niko nema povjerenje da može da isčupa neizvjesnu završnicu.
Da li se, zaista, može desiti da Slovenija ili Hrvatska prvi put u svojoj istoriji osvoje titulu evropskog prvaka? Slovenci listom vjeruju u taj ishod. Ekipa su koja je daleko od nekog šuterskog kvaliteta, ali odbranom su do sada slomili sve protivnike. Odbranom i brzinom braće Dragić, koji su neuhvatljivi za gotovo sve bekove. U srijedu naveče će čak i NBA TV da direktno prenosi duel Goran Dragić – Tony Parker, odnosno meč Slovenija – Francuska.
Mnogo lošija košarka nego u Sloveniji je viđena u Poljskoj prije četiri godine, da sada ne spominjemo Eurobasket 1991. godine u Italiji.
Hrvatska je Eurobasket počela katastrofom protiv Španije, gdje su ubacili mizernih 40 poena. Uz veliku dozu sreće dobili su dan kasnije Gruziju sa jednim poenom razlike i nakon toga je krenuo njihov uspon. Mučili su se protiv Grčke, ali nakon dva produžetka su, ipak, ostvarili pobjedu i u ovom trenutku izgledaju kao najrealniji učesnici polufinala.
Mnogi se pitaju da li je ovo jedno od najlošijih evropskih prvenstava. Odgovor bi bio – nije. Mnogo lošija košarka je viđena u Poljskoj prije četiri godine, da sada ne pominjemo Eurobasket 1991. godine u Italiji, na kojem je igralo osam (!?) ekipa, bez bivšeg SSSR-a, i gdje je, sa omjerom 1-4, Francuska zauzela četvrto mjesto. Španiji su tada za bronzu bile dovoljne tri pobjede, dok se, recimo, reprezentacija Bosne i Hercegovine sa tri pobjede na Eurobasketu u Sloveniji vratila kući nakon prvog kruga.
Kao grupa građana
Koliko je bh. reprezentacija imala šanse da eventualnim prolaskom u drugi krug napadne četvrtfinale najbolje govori primjer Ukrajine. Ukrajinici su na Trofeju Beograda izgledali kao grupa građana. Bezvoljni, tromi, neuigrani, sa najlošijim dresovima ikada viđenim u modernoj košarci. Ta i takva Ukrajina je na jednu utakmicu od plasmana na Svjetski kup. (Tako se zove od naredne godine Svjetsko prvenstvo u košarci i zajedno će ga organizovati FIBA i NBA.) Veliki posao je na terenu odradio američki play Pooh Jeter, dok je klupu držao Mike Fratello, legendarni NBA trener i tako pokazao zašto ga ukrajinski košarkaški savez plaća 500.000 dolara.
Ukrajinici su na Trofeju Beograda izgledali kao grupa građana. Bezvoljni, tromi, neuigrani, sa najlošijim dresovima ikada viđenim u modernoj košarci.
Bez obzira na Fratellov rad, Ukrajini je dosta pomoglo i ono o čemu se pričalo svo vrijeme. Njihova grupa je, sa izuzetkom Francuske, bila daleko najslabija na Eurobasketu i kasnije im je za četvrtfinale bila dovoljna samo jedna pobjeda. Od Latvije su, primjera radi, izgubili 34 poena razlike, ali su iznenadili Srbiju.
Na eurobasketima u proteklih 20 godina vidjeli smo samo tri prava iznenađenja. Prvo je bilo 1993. godine, kada je Njemačka, predvođena Svetislavom Pešićem, šokirala sve i zauzela prvo mjesto. Drugo je bilo 1999. godine, kada je Italija uhvatila pravu formu u pravo vrijeme i, vođena Bošom Tanjevićem, postala evropski prvak. Treće je bio šut JR Holdena protiv Španije u finalu 2007. godine za trofej Rusije. Novo veliko iznenađenje bi mogli vidjeti u Ljubljani 22. septembra…
Izvor: Al Jazeera