Hrvatske kompanije nemaju za račune

Tek polovina hrvatskih kompanija uspijeva platiti svoje račune na vrijeme, što je gore od prosjeka i zapadne i istočne Evrope.

Iz godine u godinu stanje je sve lošije, izvijestila je reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Prvo osnovne režije i krediti bankama, a telefonski račun i drugi troškovi – ako ostane novca. Tako razmišljaju hrvatski građani kad je o plaćanju računa riječ. Penzionerka Viorika nije jedina koja unuci pomaže da plati račune.

“Valjda sam imala sreće da mogu, da imam dobru mirovinu. Građane se može odmah utužiti, koliko čujem, pa nas je strah”, kaže Viorika Bartolin.

Strah ili savjesnost, ali istraživanje o navikama plaćanja u 13 evropskih država pokazalo je da 81 posto hrvatskih građana svoje račune uspije platiti na vrijeme, što je nešto iznad evropskog prosjeka.

Iako njihove mogućnosti, otkako je počela kriza, drastično padaju.

“Prvih godina prosječna uplata je bila nekih 100 eura. Nakon toga je to palo na 60, dok je u ovoj godini to približno 40 do 45 eura kao preosječna uplata koju građanin može izvršiti u podmirenju svojih obveza”, kaže Barbara Cerinski, direktorica kompanje EOS Matrix.

Skraćivanje rokova plaćanja

U većim problemima su hrvatske kompanije. Samo ih polovica uspije platiti račune na vrijeme. To je daleko ispod evropskog prosjeka od blizu 70 posto. A začarani krug negativnih posljedica neplaćanja ili probijanje rokova plaćanja osjeti osam od deset kompanija.

Istraživanje se nije bavilo neplaćanjem same države, no upravo je to mnogima problem.

“Našoj tvrtki duguju. Dok mi isto nastojimo podmiriti dugove dobavljačima, mi smo dužni prema njima podmiriti dugove u rokovima”, kaže Željko Sedinić, zaposlenik veledrogerije.

Kako bi se izvukle iz krize, evropske zemlje su u odnosu na prošlu godinu skratile rokove plaćanja – zapadne za šest, a istočne za jedan dan.

Međutim, Hrvatska taj ritam ne prati. Prosječni rok plaćanja za kompanije je 45 dana. Najviše se probija u sektoru trgovine.

“Kod tvrtki su najčešći problem nelikvidnost, odnosno nenaplaćena potraživanja koja same tvrtke imaju od svojih kupaca, dok je, s druge strane, kod građanstva upravo najveći problem nezaposlenost ili, naravno, blokada računa”, kaže Barbara Cerinski, direktorica kompanije EOS Matrix.

Istraživanje provedeno u 200 hrvatskih kompanija pokazuje da optimizma nema.

Više od polovine ih ne očekuje da će se navike plaćanja promijeniti u sljedeće dvije godine.

A svakoj sedmoj kompaniji, zbog nemogućnosti naplate svojih proizvoda i usluga, prijeti propast.

Izvor: Al Jazeera