Ko može biti pomilovan u BiH?
Zbog istrage o pomilovanjima – u okviru koje je pritvaran i sam predsjednik Federacije BiH Živko Budimir – postavlja se i pitanje: Ko, zapravo, može biti pomilovan?
Zakon je tu dosta velikodušan. Pravnici i policajci, saznaje Al Jazeerin reporter Ivan Pavković, smatraju da se mehanizam pomilovanja mora doraditi.
Bivši policijski inspektor iz Sarajeva Mićo Letić istraživao je i rješavao niz kriminalnih djela.
Pomilovanja, smatra, nisu dobra po društvo. Kada se teži kriminalci tako oslobode svaki policajac, kaže, osjeti nelagodu i poraz.
‘Fino ponašanje’
“Ko je taj ko može neovisnu odluku suda, potpunu profesionalnu odluku, tumačiti na svoj način i reći da se neko ko je počinio pet pokušaja ubistava ili bacio pet puta bombu, upotrebljavao vatreno oružje, narušavao bezbjedonosnu situaciju, može reći da se on fino ponašao u zatvoru?”, pita se Letić.
A lijepo ponašanje ili druge olakšavajuće okolnosti mogu pomoći osuđenim prijestupnicima pa i težim kriminalcima da se riješe kazne. Uz preporuke nadležnih iz zatvorskih jedinica te komisije nadležnog ministarstva mnogi se izbave iz zatvora.
“Prošle su godine 304 osuđenika zatražila pomilovanje, od toga 105 ih je pomilovanje i dobilo. Ima ih raznih profila, od kradljivaca do ubojica”, izvještava Al Jazeerin reporter.
Informacija o pomilovanjima koje je odobrio predsjednik Federacije BiH Živko Budimir našla se pred parlamentarcima.
Među pomilovanim osuđenicima 34 su osuđena za ubistvo, šest za preprodaju opojnih droga, tri za privredni kriminal, dva za napad na službenu osobu, te jedan za prostituciju kao i za tešku krađu.
Nekima je kazna u potpunosti ukinuta, drugima djelomično ili je zamijenjena uvjetnom, a u četiri slučaja je izbrisana.
Milosrđe prema građanima
Pomilovanje je svojevrsno milosrđe države prema svojim građanima, podsjeća bivša sutkinja i odvjetnica Nada Dalipagić.
Sporno je, kaže, što mišljenje suda o pomilovanju nije obvezujuće te bi trebalo mijenjati zakon.
“Trebalo bi dati veći značaj ovom mišljenju suda, i onaj ko daje pomilovanje trebao bi se uvijek dodatno zapitati koji su to razlozi suda, kada se sud opredjeljuje protiv davanja pozitivnog mišljenja za pomilovanje”, ističe ona.
Dijeljenje pomilovanja ostaje, na koncu, gotovo čin vlastitog nahođenja.
Posljednja su pomilovanja predmet istrage, zbog sumnje u mito, u slučaju Budimira i ostalih. No, dijelili su ih, čak i više, i njegovi prethodnici.
Bez promjena, ukazivanje državnog milosrđa i onima koji ga nikako ne bi smjeli primiti moguće je, sve po zakonu.
Izvor: Al Jazeera