Svjetska inicijativa za uzgoj lososa mogla bi odgovoriti na jedan od najvažnijih problema sa kojim se čovječanstvo danas suočava – nestašicom hrane.
Kompanije koje drže 70 posto ribogojilišta lososa u svijetu udružile su se kako bi se izborile sa ekološkim promjenama koje prijete ovoj industriji.
Uzgajanje lososa u Norveškoj nema dugu tradiciju, počelo je prije svega 40 godina. Ali, svjetska potražnja za hranom bogatom proteinima vrijedi više od pet milijardi dolara godišnje.
Sada su tri vodeća proizvođača u ovoj oblasti pokrenula globalnu inicijativu.
“Suočavamo se sa problemima koji prijete održivosti našeg sektora. Unapređujući okolinu, stvarajući čist ambijent za ribu, zaradit ćemo više”, kaže Alf-Helge Aarskog iz Globalne inicijative.
Ispravljanje grešaka iz prošlosti
Loše vođena, ribogojilišta lososa proizvode otpad i šire bolesti, zagađujući lokalni ekosistem. Nova svjetska inicijativa pokušava ispraviti greške iz prošlosti. Naročito jer potražnja za hranom u svijetu raste.
Uzgajivači lososa smatraju da će njihova industrija sve više dobijati na značaju, jer zahtijeva mnogo manje energije od proizvodnje mesa na kopnu.
“Mislim da će sve više hrane dolaziti iz okeana. Uzgajanje lososa nije velika industrija, ali imamo mogućnosti za rast, kao i uzgajanje drugih vrsta koje mogu biti dio rješavanja problema gladi u svijetu”, kaže Aarskog.
Ujedinjeni narodi kažu da je većina svjetskih zaliha ribe, koja se lovi na tradicionalni način, pri kraju. Zato i mnogo očekuju od plutajućih farmi u Norveškom moru.
Izvor: Al Jazeera
Milioni lososa svake godine migriraju prema Velikim jezerima kako bi se mrijestili. Međutim, brana na jednom od vodenih kanala u Kanadi sprečava ih u migraciji. Kako izvještava naš dopisnik, ljudi su osmislili jedinstveni sistem pokušavajući da pomognu lososima u njihovom prirodnom procesu.
Od početka nasilja u Maliju, oko 500 hiljada ljudi je raseljeno. A oni koji žive u ruralnim područjima najčešće pate od nestašice hrane. Reporter Al Jazeere James Bays susreo s nekim od porodica koje se bore da prežive.
Odluka venecuelanske Vlade da snizi vrijednost nacionalne valute za čak 32 posto rezultirala je praznim prodavnicama.
