Skoplje obilježava pet decenija od razornog potresa

Tačno prije 50 godina katastrofalan zemljotres pogodio je Skoplje. Poginulo je hiljadu 1.100 ljudi, dok ih je više od 3.000 bilo povrijeđeno.
Potres jačine 6,1 stepeni trajao je dvadesetak sekundi. Obnovu Skoplja pomoglo je 87 zemalja, nakon čega je prozvan gradom solidarnosti.
Petar Ivanovski je u zemljotresu izgubio majku, sestru i baku Pronađene su dva dana kasnije, zatrpane u ruševinama zgrade. On i otac su preživjeli, javlja reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.
“Skoplje je izgledalo kao poslije rata. Moj otac je mislio da je neko bacio atomsku bombu i da počinje rat”, kaže Petar Ivanovski.
Holandski fotoreporter Frans Welters među prvima je zabilježio nesreću svojim fotoaparatom.
“To je bila katastrofa! Mnogo dima, prašine… Ljudi su bili zbunjeni”, sjeća se on.
Pomoć iz cijelog svijeta
Odmah poslije zemljotresa počela je da stiže pomoć iz ostalih republika tadašnje Jugoslavije. U Skoplje su došle i spasilačke ekipe iz 87 država. Zbog toga je dobilo naziv “Grad solidarnosti”.
“U jeku Hladnog rata, ruski i američki vojnici zajedno su radili na raščišćavanju ruševina u Skoplju 1963. – kažu, prvi put nakon Drugog svetskog rata”, javlja Smilevska.
Volonteri su mnogo pomogli. U znak sjećanja, pedeset godina kasnije podignuto je desetak šatora.
“Dvjesto hiljada građana ostalo je bez krova nad glavom. Šezdeset i pet hiljada bilo je smješteno u šatorskim naseljima. Jedno od njih bilo je u Gradskom parku”, kaže Zaga Donevska iz nevladine organizacije Akcijaši.
Kvalitetno izgrađene zgrade rješenje su za nestabilno tlo – savjetovali su tada eksperti iz Ujedinjenih nacija.
Zato je 1964. osnovan Institut za zemljotresno inžinjerstvo, čiji je glavni cilj da se grade bezbedni objekti, ali postoje i iznimke.
“Ako nije postavljeno dovoljno armature kako je predviđeno u projektu, onda postoji rizik. I siguran sam da postoje i takve zgrade. Ima i zgrada, ali veoma mali broj, koje su konstruktivno promašene i koje su rizične”, kaže direktor Instituta Mihail Garevski.
Novi izgled
Nakon zemljotresa, Skoplje su projektovali najbolji svjetski urbanisti i arhitekte. Od kraja šezdesetih do kraja osamdesetih zgrade su građene u savremenom stilu. Ali, neke od njih danas dobijaju nove barokne fasade.
“Ne mogu da budem zadovoljan, od toga što se danas radi, nikako. Zato što ta arhitektura nas vraća natrag za 200 godina, možda i više. A mi treba da živimo u sadašnjosti, treba da radimo u duhu savremenosti”, kaže arhitekta Georgi Konstantinovski.
Grad danas postaje prepoznatljiv po brojnim spomenicima i fontanama u antičkom stilu i baroknim zgradama, koji se grade u okviru projekta Skoplje 2014, javila je Smilevska.
Izvor: Al Jazeera