Ohridski samit i pitanje BiH

Piše: Saida Mustajbegović

Bosna i Hercegovina je zahtijevala da Kosovo ne učestvuje na godišnjem samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) 1. i 2. juna u Ohridu, iako se u Predsjedništvu BiH zvanično nikada nije govorilo o tome.

„Nikada se na sjednicama nije razmatralo to pitanje“, kazao je Damir Bećirović, savjetnik za medije hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Nadalje, savjetnik u kabinetu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Fahrudin Đapo, upite je proslijedio na kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, koji je u ovom trenutku predsjedavajući, ali i koji je trebalo da zemlju predstavlja u Makedoniji.

Savjetnik za medije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Đorđe Latinović, nije odgovarao na telefonske pozive.

No, nije jedini. Političari u BiH ovaj put odlučili su šutjeti, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH o tome nije bilo obaviješteno.

‘Dobrosusjedski odnosi’

Tako su prenijeli mediji, mada ni o ovome nije bilo zvanične potvrde. U Ministarstvu su samo poručili da je ministar Zlatko Lagumdžija novinare uputio na Predsjedništvo, preciznije, kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Informacija o navedenom bosanskohercegovačkom zahtjevu do domaće javnosti doprla je putem saopćenja kojim se oglasili diplomatski i politički predstavnici Kosova.

Mediji su prenijeli izjavu glasnogovornika kosovskog Predsjedništva Arbera Vllahiuja da su „sudjelovanje Republike Kosovo na Samitu spriječile Srbija i BiH, te da je to  suprotno načelima dobrosusjedstva koji su preduvjet integracije u EU.“

Izostalo je pitanje ko je u BiH tražio da Kosovo ne učestvuje na skupu u Makedoniji?

Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa (CCI) ističe da bi prvo trebalo utvrditi ko je međunarodnom skupu poslao zahtjev da neka zemlja njemu ne prisustvuje, ako to nije uradilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao jedini ovlašteni državni organ za tu vrstu međunarodne korespondencije.

Istakao je da ukoliko je to uradio jedan od članova Predsjedništva BiH, to je onda jedan u nizu unilateralnih istupa istupa šefova države.

„Time se šteti ugledu BiH na međunarodnom planu, ali se ruši i dignitet Predsjedništva kao vrhovne institucije u BiH. Ne bi sebi smjeli dozvoliti da mjesečno, na tom nivou vlasti, imamo jednu aferu,“ zaključio je Arapović.

Inače, cilj skupa u Ohridu je da okupi čelnike zemalja Balkana i jugoistočne Evrope.

Makedonija, koja je priznala nezavisnost Kosova 2008, objasnila je kako nije u mogućnosti pozvati zemlju koja ne pripada tom regionalnom forumu „bez pristanka svih zemalja članica“.

A, prema riječima njenih zvaničnika, uz Srbiju, usprotivila se BiH, kao i Rumunija.

Kosovo je osudilo odluku Makedonije da ga ne pozove na Samit zbog protivljenja Srbije, što proturječi nedavnom napretku između Beograda i Prištine u normalizaciji odnosa pod pokroviteljstvom Evropske unije.

Inače, nezadovoljan odlukom Makedonije, predsjednik Albanije Bujar Nishani također je odbio sudjelovati na skupu. Istu odluku dan kasnije objelodanio je i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Na koncu, Ohridski samit, na kojem je predstojećeg vikenda trebalo da se okupe lideri regiona, otkazan je. Predsjednik Makedonije Ðorge Ivanov saopštio je da je taj skup otkazao da bi „zaštitio državni interes i dostojanstvo Makedonije“, te da „Makedonija ne želi biti učesnik u igri s vetom, a najmanje s bojkotom“.

Politički analitičar Žarko Papić podsjeća da je postignut sporazum o učešću Kosova na regionalnim skupovima, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

“Tu stvar je prihvatila i Srbija. Prema tome, ne smatram da je zahtjev BiH razuman,“ zaključio je. 

Ekonomska saradnja

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke mišljenja je, pak, da je trebalo sačekati, pa vidjeti da li se to moglo na neki drugačiji način. Podsjetio je da BiH nije priznala Kosovo, te naveo da je razlog navedeni zahtjev i politika Srbije spram Kosova.

„Da se krenulo na vrijeme sa pripremama i usaglašavanjem, drugačije bi bilo. Sada je to ispao politički problem,“ kazao je Šolaja.  

Nadalje, urednik portala Buka i kolumnist Aleksandar Trifunović kaže da uprkos političkim problemima i činjenici da BiH i Srbija nisu priznale Kosovo (kao i neke druge zemlje članice NATO-a), ekonomska saradnja postoji.

Trifunović je istakao da su upravo BiH i Srbija među najvećim izvoznicima svojih proizvoda na Kosovo. Jedan od većih izvoznika struje na Kosovo je BiH, dok Srbija izvozi robu široke potrošnje.

„Mislim da su to stvari koje se javnosti trebaju da objasne, jer su privrede Srbije i BiH pomognute na taj način. Ta vrsta regionalne saradnje mnogo znači da bi roba imala još jednostavniji protok. Nasuprot tome, mnogo se manje izvozi sa Kosova,“ kazao je Trifunović.

„Taj politički dio ide svojim tokom, a ovaj ekonomski svojim, zato su ti skupovi dobri za dogovore te vrste saradnje. Mada, kada uzmemo da se struja može izvoziti, a nećemo ‘ovo’, meni je to sve skupa licemjerno,“ zaključuje Trifunović.

Izvor: Al Jazeera