Težak život osoba sa invaliditetom u Srbiji

Uprkos savremenim zakonima, osobe sa invaliditetom su u Srbiji i dalje među najugroženijim društvenim grupama. To je pokazao i poseban izvještaj povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, u kojem se navodi da je diskriminacija izražena u svim oblastima.

Jelena Kostić je u kolicima od 14 godine. Sada ima 27 i apsolventica je Defektološkog fakulteta. Zbog toga što koristi kolica uvijek mora računati na nečiju pomoć, čak i u običnoj šetnji ili u vožnji gradskim prevozom, kaže reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.

“Meni prvenstveno smeta to što nigde ne mogu sama da idem. Uvek moram imati neko pojačanje – supruga, druga, drugaricu. Ulice nisu dobre, svuda su rupe, šahte koje nisu prilagođene. Pre par dana je moj drug, koji je slep, upao u šahtu”, priča Jelena.

Diskriminacija na svakom koraku

Apsolvent psihologije Milan Janković se godinama bori za kvalitetniji život studenata sa hendikepom. Problemi su, kaže, razni. Od neadaptiranih zgrada, preko neprilagođene literature za slabovide do otvorene diskriminacije prilikom pokušaja iznajmljivanja stana.

“Kada sam potencijalnom stanodavcu telefonom rekao da sam osoba sa hendikepom, dobio sam odgovor da je stan izdat. Nakon toga su moji prijatelji pozvali isti taj telefon, isti taj stan i dobili odgovor da mogu da pogledaju stan kad god žele”, kaže Milan Janković iz Udruženja studenata sa hendikepom.

U svom izvještaju povjerenica za zaštitu ravnopravnosti navodi da je od ukupnog broja pritužbi koje stižu na njenu adresu 20 posto zbog diskriminacije osoba sa invaliditetom.

“Jedan od glavnih problema je nepristupačnost javnih površina. Uprkos tome što postoje jasni propisi, u Srbiji se i dalje grade nove objekti, nove pijace, koje su nepristupačne osobama sa invaliditetom“, kaže Nevena Petrušić, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti.

Ni mnoge od zgrada državnih institucija u Srbiji nisu pristupačne osobama sa invaliditetom. A i u onima u koje korisnici kolica mogu ući kretanje je otežano, jer prostor nije adaptiran.

Zakon jedno, praksa drugo

Iako je prije četiri godine donijet Zakon o zabrani diskriminacije, kao i Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom, diskriminacija je još izražena. To najbolje pokazuje podatak da je u Srbiji zaposleno samo 13 posto osoba sa invaliditetom, kaže reporterka Al Jazeere.

Poseban problem je, kažu u Odboru za ljudska i manjinska prava, to što zakon ne poštuju čak ni državni organi, koji su obavezni u poseban fond uplaćivati naknadu za osobe sa invaliditetom.

“Ja sam tražio da dobijem podatke koliko je država Srbija uplatila u taj fond i, kao po starom dobrom običaju, to je ostala tajna koliko je država uplatila u taj fond i mislim da to moramo da menjamo”, kaže Meho Omerović.

U Srbiji živi između 700 i 800 hilljada osoba sa invaliditetom. Cilj izvještaja povjerenice za zaštitu ravnopravnosti je pokazati da Srbija mora još mnogo toga učiniti, prevenstveno u praksi, kako bi osobe sa hendikepom ne samo formalno, već i stvarno bile ravnopravne.

Izvor: Al Jazeera