Ljudi kojima je svaki dan 11. septembar

Kako razumijeti i sagledati posljedice, do sada, najobuhvatnijeg rata koji se vodi u 21. stoljeću (EPA)

Piše: Mirnes Kovač

Kako shvatiti razaranje čitavih društava, stotine mrtvih i iskasapljenih na trgovima pakistanskih, afganistanskih, iračkih, somalijskih i drugih gradova muslimanskog svijeta… Zašto u tom svijetu ljudi tako strasno i brutalno ubijaju jedni druge? Zašto su žrtve uglavnom civili, bespomoćne žene i djeca, obične zanatlije i trgovci, starci koji se skrušeno mole u lokalnoj džamiji, učitelji koji podučavaju djecu u školama, ljekari koji rade u oronulim bolnicama, djevojčice koje se usude pohađati školu…?

Sve su ovo pitanja koja već duže vrijeme zbunjuju i dovode do stresnih odgovora, do jezivih situacija i pomisli: To su neki divljaci, krvopije, ljudožderi, primitivci! A je li to sve tako, prosto i brutalno kako na prvi pogled izgleda? Šta je ono što stoji u pozadini kao uzrok ovakvih “isčašenja” društvenih zajednica i njihovog bukvalnog vraćanja u primitivne džungle gdje je svako svakome predator?

Shvatanje globalnog haosa

Jedan od pokušaja razumijevanja trenutnog stanja i sagledavanja posljedica koje ovo stanje može proizvesti u budućnosti ponudio je ugledni muslimanski mislilac pakistanskog porijekla profesor Akbar Ahmed u svojoj najnovijoj knjizi/studji koja je početkom marta, ove godine, izašla u izdanju Brookings Institution Pressa. “Čičak i dron: Kako je američki rat protiv terorizma postao globalni rat protiv plemenskog islama” je treća knjiga iz njegove trilogije (Putovanje u islam, 2007; i Putovanje u Ameriku, 2010) istraživanja odnosa SAD-a sa muslimanskim svijetom.

Po struci antropolog i jedan od najpriznatijih poznavalaca islama na Zapadu, Ahmed nudi jedno svježe razumijevanje i paradigme za shvatanje globalnog haosa kojeg je stvorio američki rat protiv terorizma.

Istraživanja Akbara Ahmeda i njegovog tima naučnika od monumentalne su važnosti jer primarno nastoje odgovoriti na najveći izazov našeg vremena: kako razumijeti i sagledati posljedice, do sada, najobuhvatnijeg rata koji se vodi u 21. stoljeću. Šta donosi nova tehnologija ratovanja protiv terorizma, ona koja se počinje intenzivno primjenjivati od 2004. godine, a to je korištenje bespilotnih letjelica poznatih po engleskom nazivu “drone” (trut, nešto što zuji, tutnji).

Knjiga je i svojevrsni intelektualni krik i poziv ljudskom rodu, a posebice kreatorima politika, da preispitaju svoj dosadašnji odnos prema ovoj globalnoj pošasti kojoj su civili najveće žrtve.

“Imate milione stanovnika koji nemaju nikakve veze sa 11. septembrom, i otuda ta ozlojađenost. Jedan dan su izloženi udarima vojske ili specijalnim napadima dronova, drugi dan suočavaju se sa samoubilačkim napadima na pijaci, u školi, u lokalnoj džamiji… Ljudi na periferiji govore: ‘Nama je svaki dan poput 11. septembra!?’ To je izazov našeg vremena. To je metafora o dvije vrste društava u 21. stoljeću. Imate čičak koji predstavlja plemensko društvo, a svi mi na ovaj ili onaj način potičemo iz plemenskog društva još od biblijskih vremena, a onda imate dron, nešto što je glatko, nevidljiva i napredna tehnologija za ubijanje. I vidimo ta dva simbola kako se direktno sukobljavaju u 21. stoljeću. I naravno, ne postoji nikakav omjer, jer pripadnici plemena ne znaju kada, gdje i kako će biti ubijeni. Imate tamo neke ljude koji sjede u kontrolnoj sobi sa ekranima i igraju ulogu Boga?,”  ističe profesor Ahmed u ovoj prvoj studiji koja gleda u obje strane rata protiv terorizma. 

Studija uključuje američku stranu i njene saveznike u koje spadaju mnoge muslimanske zemlje poput Pakistana, Afganistana, ali sada i drugu stranu, plemena, ljude koji su uključeni, odnosno koji su izravne žrtve tog rata. Cilj studije je sagledati efikasno posljedice dosadašnjeg pristupa i promijeniti način borbe protiv nasilja i zločina koje čine pojedinci, a ne kažnjavati za to cijele zajednice i društva.

Intelektualni krik

Autor ukazuje na svu razornost i kontraproduktivnost ovakvih napada. “Ako ubijete pet, deset, petnaest militanata, vi također stvarate drugih stotinu, dvije stotine hiljada neprijatelja SAD-a. Premda je ovo veoma uspješno u očuvanju života američkih trupa i njihovom držanju izvan zona ratovanja, ova vrsta ratovanja na daljinski upravljač istovremeno donosi ogromne troškove i posljedice koje još nisu proračunate,” kaže Ahmed koji je uvjeren da toliko mnogo nereda, ustanaka i nasilja u tim i susjednim društvima uzrokuju da cijele nacije gaje antiamerikanizam, a koji će na poslijetku biti veoma skup za SAD. K tome, objašnjava profesor Ahmed, ovo je pozadina raslojavanja i brutalnog nasilja i nereda u ovim društvima.

Inače, dosadašnji komentatori su ovaj rat, i na Istoku i na Zapadu, uglavnom označavali kao rat protiv neke vrste islama: militantnog ili fundamentalističkog. “Ali, ipak, što više sam proučavao ovo pitanje nakon 9/11 sve više sam shvatao da je plemenska podloga ovih društava previđena. Naprimjer, od 19 otmičara 9/11, 18 su pripadnici jemenskih plemena. Od tih 18 desetorica su iz asirijskog regiona južne S. Arabije, svi iz jedne posebne plemenske grupe. Osama bin Laden sam je potomak pripadnika jemenskog plemena. Šta nam to govori? Daje nam mnogo ideja, kao što su svrhe rata. I dok mnogi tvrde da je to islam, konstantno uviđamo da on govori o plemenu, plemenskoj časti, kodu. Ustvari dvije kuće u kojima je Bin Laden živio u posljednjim decenijama svog života u plemenskim regijama Pakistana i Afganistana nose znakovita imena: jedna se zvala “Ghamdi house”, po jemenskom plemenu s kojim je bio povezan i iz kojeg mnogi njegovi podržavatelji dolaze, a druga je “Waziristan house”, po plemenima koja su ga podržavala,” uočava profesor Ahmed.

Imate milione stanovnika koji nemaju nikakve veze sa 11. septembrom, i otuda ta ozlojađenost. Jedan dan su izloženi udarima vojske ili specijalnim napadima dronova, drugi dan suočavaju se sa samoubilačkim napadima na pijaci, u školi, u lokalnoj džamiji…

Knjiga je i svojevrsni intelektualni krik i poziv ljudskom rodu, a posebice kreatorima politika, da preispitaju svoj dosadašnji odnos prema ovoj globalnoj pošasti kojoj su civili najveće žrtve.

“Obični civili su ustvari žene. Žene su te koje održavaju porodicu na okupu. Ona bukvalno nema sredstava, nema obrazovanja, i odjednom ona je žrtva nasilja: a to nasilje može biti smrtonosno. Svakog trena dronovi koji zuje iznad glave ili vojska lokalne vlasti napadaju je, ili bombaš samoubica koji se raznese u lokalnoj školi ili na nekom skupu, sahrani, svadbi… Naposlijetku, mnoge od ovih žena uzimaju svoju djecu i bježe, pokušavaju pobjeći u susjedni grad kao očajne izbjeglice, i onda veoma često postaju predmet seksualnog zlostavljanja. Možda budu silovane od strane policije ili završe kao prostitutke. Uništavamo cjelokupne generacije ljudskih bića koja su potpuno nevina,” upozorava Ahmed, nekadašnji administrativni upravitelj u ovim dijelovima svijeta.

Milionske zajednice

Po njemu, ako se problem treba promatrati na plemenskom kontekstu, i rješenje se mora tražiti na tom nivou. Ova društva se ne mogu kontrolirati bombardiranjima i vojnim akcijama izvana, već se u rješavanju problema moraju koristiti druge metode, prije svih one unutrašnje, korištenjem plemenskih mreža i struktura. Iako siguran, utegnut i “čist” način borbe protiv ove pošasti, profesor Ahmed upozorava kako ovo nije samo američki rat, već i rat nekih muslimanskih nacija, poput Pakistana i Afganistana. Krivicu zbog ovog pristupa profesor Ahmed pripisuje i muslimanskim saveznicima Amerike.

Ova vrsta ratovanja na daljinski upravljač istovremeno donosi ogromne troškove i posljedice koje još nisu proračunate.

“Ako ne možemo naći rješenje unutar plemenskog konteksta, konstantno ćemo biti na pogrešnom putu,” izričit je Ahmed koji ukazuje na rastući sukob između periferije tradicionalnih plemenskih društava sa centralnim državnim administracijama i svime onim što njih predstavlja i simbolizira, od policajca do upravnika, ljekara i učitelja, bolnice, trga, škole, džamije  – upravo simbola uređenja, sistema i države.

Naposlijetku, upozorava profesor Ahmed, ova društva nisu marginalne, već milionske zajednice koje su dio muslimanskog svijeta koji broji 1.5 milijardu ljudi. To je četvrtina ljudskog roda. “Možemo li sebi priuštiti da budemo slijepi i u mraku prema jednoj četvrtini čovječanstva?” pitanja su profesora Ahmeda koji poziva na promjenu pristupa i shvatanja odnosa sa muslimanskim svijetom.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Skoro 4.000 civila Pakistana ubijeno u udarima bespilotnih letjelica u nepunoj deceniji, navode grupe za ljudska prava.

Published On 18 Apr 2013

Sjedinjene države sve se više oslanjaju na bespilotne letjelice i u Afganistanu. Sue Turton je posjetila afganistansko selo čiji stanovnici žive u neprestanom strahu od napada. 

Published On 16 Mar 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO