Ekonomija Slovenije brine Evropu

Nakon Kipra, sve češća tema razgovora u eurozoni je ekonomija Slovenije. Konkretno, bankarski sistem te države.

Ekonomisti smatraju da bi nestabilnost finansijskog sektora mogla ugroziti cijelu državu i dovesti je u situaciju da postane sljedeća koju će međunarodni kreditori spašavati od bankrota.

U međuvremenu, nova Vlada poručuje kako će probleme unutar države sami riješiti.

Slovenija je država sa dva miliona stanovnika, čija ekonomija čini manje od pola procenta ukupne ekonomije eurozone.

No iako relativno mala, ta država je sve veća tema među evropskim ekonomistima.

Većina se slaže da su državnoj ekonomiji neophodne korjenite promjene, naročito bankarskog sistema, kako bi Slovenija izbjegla sudbinu koja je zadesila Kipar.

Alenka Bratušek odnedavno je preuzela kormilo države. Insistira na tome da Slovenija neće postati naredni Kipar.

Prioriteti Vlade

“Prvi prioritet naše Vlade je stabilizacija bankarskog sistema. Ali to samo po sebi neće pomoći našoj ekonomiji. Uz to moramo i stabilizirati prezadužena preduzeća”, poručila je premijerka Bratušek.

Iako je javni dug daleko ispod prosjeka Evropske unije, pad ekonomskih aktivnosti rezultirao je time da se dug teško servisira. Kriza među stanovništvom je očigledna.

Penzioner Mičo Pavić je rekao: “U Sloveniji, tajkuni su sve pokrali. Mogu vam reći da većina stanovišta živi na pragu siromaštva. Ovdje sam od 1960. godine i nikad nisam vidio veću krizu.”

Za razliku od Kipra, u Sloveniji nije bilo velikih gužvi za podizanje novca iz banaka.

To je dijelom zato što je država garant na štednju do 100.000 eura. A tu je i tradicija.

Država je u prošlosti građanima pružala dobre socijalne uslove i standarde življenja.

Neuspjela privatizacija

Iz Nove Ljubljanske Banke, koja je u državnom vlasništvu i predstavlja najveći problem u bankarskom sektoru, kažu kako su problemi neuspjeli pokušaji privatizacije, te krediti koji se sada ne mogu naplatiti.

“Možemo sa sigurnošću reći da je problem NLB banke, koja ima 30 posto udjela u tržištu Slovenije, to što se problemi nisu rješavali posljednjih deset godina i sada imamo težak zadatak da to ispravimo. Trebat će nam najmanje dvije godine da stanemo na noge”, ocijenio je izvršni direktor NLB banke Janko Medja.

Slovenski analitičari smatraju da se Slovenija i Kipar ne mogu porediti, najprije zbog razlike u veličini bankarskog sektora. Ali smatraju da političari moraju uložiti više napora u ekonomski oporavak.

Ekonomski analitičar Joze P. Damjan je kazao:”Još uvijek je moguće da Slovenija izbjegne finansijsku pomoć, ali to zavisi od mjera i akcija koje će vlada napraviti”.

Ali, vremena za neophodne bankarske reforme je sve manje za Sloveniju, koja je ne tako davno smatrana uspješnim primjerom istočno evropske ekonomije.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

U Sloveniji se obilježava Prešernov dan, slovenski dan kulture u spomen na pjesnika Franca Prešerna. Međutim, u glavnom gradu ove zemlje gotovo ništa ne podsjeća na praznik. U Ljubljani su održana dva mitinga: pristalice Janeza Janše iz cijele Slovenije okupile su se da podrže njegovu vladu. Nešto kasnije, oko 50 metara dalje, održani su protesti […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO