Aiš Baladi, simbol siromaštva u Egiptu

Egipatska ekonomija dvije godine nakon revolucije i dalje tone. Vrijednost egipatske funte ne prestaje da pada. Zbog toga cijene hrane neprestano rastu, a kompanije sve teže posluju.

Ako postoji simbol siromaštva u Egiptu, onda je to sigurno ovo: Aiš Baladi ili socijalni hljeb. Prodaje se za jedan cent, a njegova proizvodnja košta sedam puta više.

Ali budući da 40 posto Egipćana živi od dva dolara dnevno ili manje, socijalna pomoć poput ovog hljeba itekako je neophodna.

Ekonomska situacija je iz dana u dan sve teža. Osim cijena hrane, rastu i cijene za gorivo. Veća je i nezaposlenost, te broj siromašnih.

Vladi ponestaje novca

Nadia je udovica. Ima devetero djece.

“Otkako je predsjednik Mursi došao na vlast mi gladujemo. Ne možemo priuštiti hranu. Hodam tri sata da bih kupila hljeb za svoju porodicu.”

A situacija će se još dodatno pogoršati. Vladi ponestaje novca. Razmatra se uzimanje kredita od MMF-a. Uvode se mjere štednje, zbog kojih će se količina socijalnog hljeba smanjiti. Smanjuju se i plaće ljudi koji ga prave.

Zato su pekari izašli na ulice Kaira. Kažu kako im se ionako ne isplati praviti socijalni hljeb, a pogotovo ne sa predloženim mjerama.

“Ako ne budem mogao raditi, zatvorit ću pekaru. Bez obzira na Vladine planove. Ako treba, sam ću je zapaliti”, kaže Medhat Fayez, pekar.

Problem je što Egipat nema dovoljno žita za svih 82 miliona stanovnika. Budući da je proizvodnja u posljednje dvije godine opala, ova zemlja postala je najveći uvoznik žita na svijetu, a ono se plaća u američkim dolarima kojih Egipat nema.

“Problema je mnogo. Prvi je pad državnih rezervi stranih valuta. Drugi je inflacija koja je narasla 25 posto, treći je pad egipatske funte u odnosu na američki dolar”, govori Saleh Goda, ekonomski analitičar.

Rješenje bi možda moglo biti u trgovanju u dolarima, ali njih gotovo nema.

Otežan uvoz robe

Rezerve dolara u Centralnoj banci smanjile su se na 13 milijardi, što je dovoljno da se pokrije uvoz za naredna dva mjeseca. Dva glavna izvora američkih dolara, turizam i strane investicije, sada su gotovo na nuli.

“Trenutna atmosfera je takva da nam je uvoz robe veoma otežan, a zbog nestabilnosti naše valute otežan je i izvoz. Dakle, ne samo da ne izvozimo ništa, nego je zbog nedostatka sredstava i uvoz minimalan”, otkriva Mahmoud Ghoneim, biznismen.

Jednostavnog rješenja ekonomskih problema nema! Na neki način svi Egipćani, ne samo oni najsiromašniji, zavise od neke vrste pomoći kao što je ovaj socijalni hljeb.

Izvor: Al Jazeera