Beograd: Spor koči adaptaciju Doktorove kule

Adaptacija Doktorove kule u roditeljsku kuću za članove porodica djece oboljele od raka, izazvala je kontroverze u Srbiji.

Spor o vlasništvu nad ovom zgradom, koja je poklon iz 1824. jednog od prvih ljekara u tadašnjoj Srbiji, Italijana Vita Romita, koči Udruženje roditelja da je adaptiraju, uprkos prikupljenim donacijama i dozvolama.

Od pomoći za sada nije ni činjenica da se Doktorova kula nalazi u krugu Kliničkog centra Srbije, a time i bolnica u kojima se oboljela djeca liječe, javlja reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.

Sudbina je htjela da Todor Mančić doživi ono što niko ne bi želio – da mu dijete oboli od raka.

Deset godina borbe

“Mi živimo neki život i nikad ne znamo šta će da se desi, šta će da okrene sudbinu čoveka i ja sam nažalost imao to, ali na sreću sam imao to iskustvo i upoznao sam mnoge dobre ljude, sapatnike moje,porodice koji su kroz isti problem prošli”, kaže on.

To što njegova priča ima sretan kraj, nije ga spriječilo da više od 10 godina, kao jedan od osnivača Nacionalnog udruženja roditelja djece oboljele od raka, ili NURDOR-a, čini sve kako bi umanjio njihovu patnju. Posebno onih koji, zbog neophodnih terapija, iz unutrašnjosti zemlje dolaze u Beograd.  

“Roditeljsku kuću NVO kakva je NURDOR vidi kao dom svoj i dom roditelja koji u tom trenutku moraju da leče decu, a nisu kod svojih kuća “, kaže Mančić.

Godine 2009. NURDOR je od Grada Beograda kao vlasnika, odnosno opštine Savski venac na čijoj se teritoriji nalazi,  dobio dozvolu da ruiniranu Doktorovu kulu adaptira u roditeljsku kuću.

Pribavljene su neophodne saglasnosti, uključujući i onu Zavoda za zaštitu spomenika, a putem donacija prikupljena su sredstva za početak radova.

No, novembra prošle godine, oglasio se novoformirani Odbor za zaštitu Doktorove kule od prenamjene, kao i bolnica za psihijatrijske bolesti Dr. Laza Lazarević, koji tvrde da je zgrada njihova. 

“Ovaj objekat u kojem smo sada je zgrada zdravstva od 1861. u funkciji i u upotrebi”, kaže direktor bolnice Milutin Nenadović.

Izgled Doktorove kule, međutim, govori drugo. Sem dvije prostorije u prizemlju, od kojih se u jednoj nalazi štamparija, dok je druga krajem prošle godine osvježena tek toliko da se u njoj mogu održavati kolegijumi, ostatak zgrade potpuno je ruiniran i neadekvatan za roditeljsku kuću, kaže Nenadović.

On dodaje da bi Beograd roditeljima oboljele djece mogao obezbijediti smještaj, recimo, u hotelskim apartmanima.

Radovi sredinom godine

“Za razliku od direktora klinike Dr. Laza Lazarević, u NURDORU su uvereni da je upravo Doktorova kula pravo rešenje za izgradnju roditeljske kuće”, javila je Ćurčić.

Zbog blizine bolnica u kojima djeca primaju terapije, to mišljenje dijele i u opštini Savski venac. Poručuju da će kao vlasnici zgrade upotrijebiti sve institucije sistema ne bi li počeli radovi.

“Da mi hoćemo da izbacimo jedne bolesnike, da ubacimo druge – to bi bila druga situacija, da se taj objekat koristi za bilo šta. Nego, taj objekat se ne koristi, bio je potpuno ruiniran, onda su ga oni nešto na brzinu ispravili, nešto su okrečili da zamažu oči javnosti”, kaže predsjednik opštine Dušan Dinčić.

Mančić poručuje da će se roditelji nastaviti boriti. “Mi ćemo to gurati i mi svake godine smo sve bolji i bolji. Roditeljska kuća će doći.”

Ne budu li u međuvremenu iskrsli novi problemi, radovi na sanaciji i prenamjeni Doktorove kule trebalo bi da počnu sredinom godine.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Zašto svake godine sve više djece oboljeva od raka? Koliko su važni prevencija i rano otkrivanje bolesti? Šta treba znati o liječenju malignih oboljenja kod djece? O ovoj temi u emisiji Kontekst govore: u Sarajevu predsjednica udruženja Srce za djecu oboljelu od raka u Federaciji BiH, Lejla Kamerić, u Zagrebu voditeljica hematološko-onkološkog odjela klinike za […]

Published On 16 Feb 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO