CG: Baština kolateralna šteta tranzicije

Vrijeme kada je hodnikom dvorca u Nikšiću šetao crnogorski kralj Nikola odavno je prošlo. Njegov lik sada je na zidovima muzeja punih vlage, jer krov godinama prokišnjava, izvještava Milica Marinović, reporterka Al Jazeere.

“Znamo već tačke gdje počinje da toči. Čim kiše počnu stavljamo najlone i platno da ublaži prskanje. Ovo stanje koje sada vidite je dio tog neulaganja zadnjih 30 godina”, kaže Stana Marušić, direktorica Zavičajnog muzeja u Nikšiću.

Ispred muzeja su stećci, kojih su samo u okolini Nikšića devastirane stotine. Spomenici nebrige o kulturnoj baštini Crne Gore.

“Od blizu 2.000 dobara u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva kulture, najugroženije su fortifikacije, tj. utvrđenja poput ovog u samom centru Podgorice. No, zubu vremena ostavljeni su i mnogi drugi nepokretni spomenici kulture”, izvještava Al Jazeerina reporterka.

Nalazište Duklja

Među njima je najveće arheološko nalazište Duklja. Ne samo što je posred starog grada prošla pruga i što su građene kuće i putevi, nego je napravljeno i smetljište.

Duklja je postala jedan od najvećih izvora građevinskog materijala za prostor današnje Podgorice.

“To je godinama i godinama bio majdan, mjesto sa koga se odvlači građevinski materijal od koga se prave objekti. Nije bilo nikakve zaštite, niko nije vodio računa o tome i ljudi su jednostavno smatrali da čim nije zaštićeno mogu da uzimaju materijal”, ističe Dragan Radović iz Javnog preduzeća Muzeji i galerije Podgorica.

Propadanje kulturnih spomenika u Crnoj Gori, kaže historičar Aleksandar Čilikov, govori da je baština postala kolateralna šteta tranzicije.

“Mi imamo strašno mnogo akata, zakona, stotinu administrativnih stvari, a praktično ništa ne radimo. Nema velikih konzervacija, nema velikih istraživanja ili su ona nedovoljna i ja ne krivim profesionalce, jer država daje strašno malo para za te poslove”, dodaje on.

Nedovoljna sredstva

To znači da Vlada osigurava svega nekoliko miliona eura godišnje zajedno sa platama zaposlenih u kulturi. Nedovoljno, kažu nadležni za pravu brigu o naslijeđu.

“Nemoguće je, ako uzmemo u obzir kadrovske kapacitete kojima raspolažemo i u odnosu na ekonomsku situaciju da u svakom trenutku nacionalne institucije odgovore na sve potrebe kulturnih dobara u Crnoj Gori”, kaže Lidija Ljesar iz Direktorata za kulturnu baštinu Crne Gore.

Tako, čini se, historija Crne Gore ostaje na milost i nemilost vremenu.

Tračak nade je projekt procjene svih kulturnih dobara u Crnoj Gori, na kome 250 stručnjaka radi već tri godine. Međutim, bez novca bi i to moglo biti mrtvo slovo na papiru.

Izvor: Agencije


Povezane

Kako pojedini spomenici i kulturno blago mogu dospjeti na listu UNESCO-a? Šta to znači za državu i njenu kulturnu baštinu? Koliko je važna briga za kulturno naslijeđe? Može li se i kako izgubiti pozicija na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine? UNESCO-ova svjetska baština sastoji se od kulturne baštine i svjetske prirodne baštine. Cilj je očuvati […]

Published On 04 Oct 2013

Pjesnikinja Katerina Anghelaki-Rooke dobitnica je nacionalnog priznanja, ali ne i novčane nagrade, zbog sveobuhvatnih rezova koje provode grčke vlasti.

Published On 21 Jul 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO