Pregovori Skoplja i Atine u slijepoj ulici
Grčka prvog januara preuzima predsjedavanje Evropskom unijom.
Vlasti u Atini ističu da zemlje Zapadnog Balkana moraju postati članice evropske porodice, ali šta je sa Makedonijom i kakvi su trenutno odnosi ove dvije zemlje istražila je Dijana Mujanović.
Makedonka Sanja Ristovska dopisnica je Kanala 5 iz Grčke. Svakodnevno prati i izvještava o pregovorima i problemima ove dvije zemlje, koji traju već 20 godina.
Kako kaže, koja god stranka je na vlasti, ljevičarska ili desničarska, stav o imenu je isti, ali ne i odnos.
“Godine 2009, kada je na vlast došao Papandreu, čini mi se ne da smo bili blizu rješenja, ali da je bilo šanse. Postojala je tada jedna pozitivna prijateljska klima u odnosu na ovu danas. Došlo je i do susreta Papandreu-Gruevski. Nije se ništa epohalno desilo, ali imali su komunikaciju na visokom nivou. U ovom momentu Samaras se odbija sastati sa Gruevskim. Traži da se razgovori vode u UN-u, a zato su odgovorni pregovarači.”
Kamen spoticanja
Pregovori sa Nimetzom su u slijepoj ulici. Grci traže da se ime Makedonija koristi samo kao geografska odrednica. No, u posljednje vrijeme ime je postalo najmanji problem.
Glavni kamen spoticanja je pitanje dobrosusjedskih odnosa, što je uvjet koji, kako kažu u Ministarstvu vanjskih poslova, Makedonija ne ispunjava.
“Ne možeš biti nečiji partner, a da se prema njemu ponašaš neprijateljski”, istakao je Dimitris Kourkoulas, zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke.
Grci za status quo i zahlađenje odnosa krive Makedonce.
“Ne želim dodavati ulje na vatru, ali politika koju slijedi Vlada iz Skoplja posljednjih godina ne pomaže i ne doprinosi rješavanju problema koji truju naše dobrosusjedske odnose. S naše strane, imamo volju i napravili smo određene korake da se nađe rješenje. Mislim da se problem nalazi na nivou političke elite i politike Skoplja”, dodaje Kourkoulas.
Grčki analitičari smatraju da su, iako Makedonija trenutno otežava odnose traženjem svog identiteta, za loše odnose krive obje strane.
“Nijedna strana nije pokazala dovoljno volje da se riješi problem identiteta. No, s druge strane, ovdje postoje i različiti paradoksi”, ocijenio je Kostas Laudas, politički analitičar
Jezik novca
“A jedan od tih paradoksa je da se, iako ove dvije zemlje politički ne govore istim jezikom, biznismeni savršeno razumiju – jezikom novca. Grčke kompanije najveći su investitori u Makedoniji”, izvještava Dijana Mujanović, reporterka Al Jazeere.
Kada bi se riješio politički problem, investicija bi bilo i više.
“Siguran sam da se za ovaj dugogodišnji problem rješenje može naći, jer su u ovom trenutku najveći investitori u FYROM-u (Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji) grčke kompanije. Iako one nemaju problema, smatram da politički lideri obje zemlje moraju naći rješenje koje će omogućiti još bolje i zdravije ekonomske veze dviju zemalja”, kaže Kostandinos Mixalos, predsjednik Grčke trgovinske i industrijske komore.
I dok Grci pune makedonsku državnu kasu, ostavljaju novac zubarima i u kazinima, Makedonci pune džepove grčkih hotelijera.
No, pored tako dobrih ekonomskih veza stav grčkih vlasti je jasan – dok god se ne postigne dogovor, znak zabrane za ulazak Makedonije u NATO i za početak pregovara sa Evropskom unijom ostaje na snazi.
Izvor: Al Jazeera