Hrvatska izvan CEFTA-e i izvan bh. tržišta

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju napustila aranžmane i pogodnosti bescarinske trgovine sa zemljama koje su u CEFTA (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) ugovoru. Najavljivana su velika preseljenja proizvodnje hrvatskih poduzeća u Bosni i Hercegovini i rađene su studije, ali ništa se krupno ne događa u tom smislu.

Gubici se, ipak, broje. Ne pomažu ni infrastrukturne pogodnosti koje se nude sa bh. strane granice, izvještava iz Ljubuškog reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

U Ljubuškom su očekivali veliki interes poduzeća iz Hrvatske za ovu novu poslovnu zonu. Ima ga, zapravo, ali ne i konkretne akcije. Tu im je omogućeno i otvaranje proizvodnih pogona. No, izlazak Hrvatske iz CEFTA-e i bescarinske trgovine nije doveo hrvatska poduzeća u Bosnu i Hercegovinu.

Nesposobnost za investicije

Zašto se to nije desilo? Jedan od razloga je očekivanje firmi i Vlade Hrvatske da će se produžiti CEFTA ugovor, što se nije desilo. Drugo je globalna kriza koja je pogodila i Hrvatsku. A to je nesposobnost za investicije, kaže Nevenko Barbarić, načelnik općine Ljubuški.

Očekivanja o dolasku poduzeća temeljila su se možda i na primjeru Leda, koje ima proizvodni pogon u Bosni i Hercegovini. Ranije su, osim u Hrvatskoj, proizvodne pogone otvorili i u Čitluku, Beogradu i Budimpešti.

Ovo poduzeće pokriva tržište od blizu 33 milijuna ljudi. No, 88 posto prihoda ostvaruje na tri glavna – u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Primjer Leda prati “Gavrilović”, osiguranjem dijela proizvodnje u čitlučkom Gipiju, te Franck s preradom kave u Grudama. No, govorilo se o čak 30.000 novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini u izmještenim pogonima hrvatskih kompanija. Federalna gospodarska komora to smatra teško ostvarivim.

“Najveći razlog tome je što Srbija ima ugovor o slobodnoj trgovini s Rusijom, a s nama kroz CEFTA-u, tako da je interesantnije tvrtkama prebacivati proizvodnju u Srbiju i imati bescarinski izvoz i u Rusiju i u Bosnu i Hercegovinu”, kaže Jago Lasić iz Privredne/ Gospodarske komore entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Lasić smatra kako bi bilo dobro produžiti bescarinski aranžman s Hrvatskom dok se Bosna i Hercegovina sama ne snađe. Sada se gomilaju gubici s obje strane.

Hrvatski izvoznici u Bosni i Hercegovini bilježe više od 90 milijuna eura gubitka ove godine. Bh. izvoznici u Hrvatsku su dosad izgubili blizu 45 milijuna eura.

Oklijevanje hrvatskih poduzeća

Bosna i Hercegovina ima odličnu poziciju, jer se europska granica smatra prednošću. Tako je vide i u Regionalnoj razvojnoj agenciji Hercegovine. Imaju uvida u ono što rade lokalne vlasti u tom pravcu. No, teško nešto mogu ostvariti same.

“Općine nisu u kapacitetu same to napraviti. Tu je ono gdje više razine, posebno kada promatramo državu, trebaju strategiju razvijati, instrumente provedbe te strategije razvijati. Te aktivne progresivne politike u Bosni i Hercegovini nema“, kaže Ivan Jurilj iz Regionalne razvojne agencije Hercegovine.

Poslovna zona pokraj graničnog prijelaza Bijača i dalje se smatra velikim potencijalom. Svoje pogone i skladišta zasad tu grade četiri velika poduzeća iz Bosne i Hercegovine. Oni iz Hrvatske se raspituju, ali zasad oklijevaju.

Bosna i Hercegovina ima dugu granicu s EU-om. Prave se pristupne ceste, rade se drugi infrastrukturni objekti. No, očito, trebat će uraditi više na razini države.

Izvor: Al Jazeera