Skopljaci maršom protiv radova na Vodnu
Nekoliko stotina građana maršom na skopskom Vodnu, protestirali su protiv intenzivne urbanizacije te planine. Građani i zaljubljenici u prirodu ogorčeni su na vlast koja je počela gradnju i urbanizaciju sječom šume.
Aktivisti traže obustavu radova na planini koja je najbliže mjesto izlaska građana Skoplja u prirodni ambijent.
„Planinari, ekolozi, zaljubljenici u prirodu marširali su zbog intezivne gradnje na planini Vodno.
Na vrhu, na visini od 1.000 metara, dve mašine lome stijene i pripremaju teren za izgradnju 155 metara visoke telekomunikacijske kule“, izvještava Milka Smilevska.
Izgradnja hiljade kuća
Ekolozi kažu da zbog jačine vibracija više nema životinja u blizini. Zajedno sa građanskim udruženjima se protive gradnji, koja bi trebala trajati pet godina.
Jugoslava Dukovska, predstavnica grupe Da spasimo Vodno, kaže: „Zabrinuti smo. Bez razlike što nas nadležni uveravaju da zračenje iz nove telekomunikacijske kule neće biti veće od zračenja od antena, koje već postoje na vrhu Vodna.“
Osim kule predviđeni su i drugi sadržaji, koji će intenzivirati saobraćaj.
„Nema potrebe ni za rotirajućim restoranima, ni za 150-metarske kule“, smatra Hristena Antovska-Jovančeva, građanka Skoplja.
Ali na Vodnu se gradi i put za novo naselje Sunčev grad koji bi se trebao povezati sa Skopljem.
Izgradnja hiljade kuća na suprotnoj strani planine je strana investicija. Intenzivno se gradi i put, miniraju se stijene, krči se šuma i sijeku stabla koji smetaju trasi.
„Projektu Sunčev grad se niko ne protivi, ali zašto da taj put ide preko Vodna? Već postoji infrastruktura koja se može koristiti. Zbog četiri hiljade ljudi stradat će 700 hiljada građana Skoplja“, govori Emil Kapac, stanovnik Skoplja.
Ali, ministar ekologije kaže da su reakcije građana zakašnjele. Mogli su utjecati i promijeniti nešto kad je detaljni urbanistički plan bio u fazi donošenja.
Abdulakim Ademi, ministar ekologije, kaže: „Ako neko ima pravo dati primjedbe u određenom periodu, to tada treba i učiniti. A ne sada kad se planovi provode i u fazi kad su takvi postupci završeni.“
Građani smatraju da će intenzivniji saobraćaj na planini pogoršati kvalitet zraka.
„Od lošeg vazduha stradamo svi. Razbole se i bogati i siromašni, i ljudi bez razlike kojoj stranci pripadaju“, kaže Snežana Domazetovska, Skopljanka.
I pored ovih građanskih apela investicije na Vodnu se nastavljaju. Gradonačelnik Skoplja planira izgradnju ski-centra sa vještačkim snijegom.
„Mislim da projekat neće utjecati na smanjenje šumske mase. Ski-staze grade se gdje nema drveća ili ima niskog rastinja. A i grad se svake godine intenzivno pošumljava i u Skoplju i na planini“, kaže Koce Trajanovski, gradonačelnik Skoplja.
Štiti grad od poplava
Skopska kotlina je zimi često prekrivena maglom.
Zbog geografskog položaja i smanjene cirkulacije zraka – industrijsko zagađenje i izpušni gasovi automobila zadržavaju se u gradu čiji stanovnici spas traže u planini.
Vodno je samo nekoliko kilometara udaljeno od centra grada. Mala planina je pošumljena u pedesetim godinama prošlog stoljeća, štiti grad od poplava i obnavlja kiseonik u sve zagađenijoj urbanoj sredini.
I dok se stanovnici Skoplja spremaju za još jednu magloviti zimu, pitaju se da li će Vodno biti najbliže mjesto za izlazak iz gradskog smoga.
A planeri urbanizacije tog planinskog kraja uz investicije obećavaju i očuvanje prirodnog ambijenta nadomak jednog od najzagađenijih gradova u Evropi.
Izvor: Al Jazeera